Naime, u nedavnom neformalnom razgovoru s visokim evropskim diplomatom jasno nam je rečeno da Brisel ostaje na raspolaganju BiH u svakom smislu da pruži pomoć i podršku, ali da neće biti u mogućnosti da čeka BiH do u nedogled da ispuni uslove za Plan rasta ili kriterijume za prvu međuvladinu konferenciju, kojom bi formalno počeli pregovori.

Diplomata nam je kazao da je realno moguće da prva konferencija bude održana u martu, ali da to u potpunosti zavisi od domaćih lidera, ako ispune sve uslove bez izuzetaka.

Podsjećanja radi, EU je prije samo godinu dana praktično progledala kroz prste BiH odobrivši joj početak pregovora, iako realno nije bila spremna. Evropske diplomate su praktično ubijedile Evropski savjet, tijelo u kojem sjede zemlje članice, da odobri sljedeći korak za BiH, uz obećanje domaćih lidera da će u najskorijem roku ispuniti obaveze. Obaveze nisu ispunjene, a domaći lideri se i dalje svađaju oko svih mogućih reformi. Prvo je problem pravio SNSD, pa nakon njih SDA, a HDZ već godinama frustrira međunarodnu zajednicu, prije svega Ambasadu SAD oko "Južne interkonekcije", koja je, iako nije direktno vezana za EU, dovodila do trzavica u vladajućoj koaliciji na nivou države. 

Ono što se promijenilo u EU je da su na ključne pozicije koje će se baviti bezbjednošću, spoljnom politikom i proširenjem došli ljudi koji žele da se zapadni Balkan uskladi sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Ovo će posebno biti prominentno ako se zaista pokaže da je 2025. godina rješavanja rata u Ukrajini, a EU ne želi da dozvoli da zapadni Balkan bude žeton u geopolitičkoj igri oko prekrajanja budućih odnosa u Evropi. Drugi sagovornik nam je rekao da bi građani BiH trebalo da vide šta je Albanija uradila samo u protekle dvije godine na svom evropskom putu, a da je i Crna Gora značajno ispred.

Zbog toga će, kako nam je rekao jedan od sagovornika, spoljna politika, temeljna prava i vladavina prava u cjelini biti uslov bez kojeg se neće moći napredovati na putu ka EU. Građani BiH će se, kako nam je naglašeno, vrlo brzo moći uvjeriti da će zemlje koje ne budu napredovale u ovim oblastima biti ostavljene u čekaonici, sve dok ne ispune date uslove.

"Izvještaji o proširenju EU naglašavaju potrebu za reformama u pravosuđu, mjerama za borbu protiv korupcije i demokratskim institucijama. Nedostatak napretka u ovim oblastima mogao bi odložiti pregovore", kazao nam je jedan sagovornik.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, smatra da je "samozaljubljenost" domaćih političara u vlastitu viziju kako evropski put treba da izgleda fascinantna.

"Oni se ponašaju kao da bi EU trebalo da postane treći entitet u BiH. Mislim da su se zaigrali i da više nema gledanja kroz prste, svako neizvršavanje potrebnih reformi udaljava BiH, vrijeme darivanja od strane EU je prošlo", smatra Topićeva.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, slaže se da BiH prijeti da, ako se sama ne pokrene i pokaže da može, bude izostavljena, ali se ne slaže da je EU bila suviše blaga u ranijem periodu. On, naprotiv, smatra da je Brisel bio previše strog. 

"Činjenice ukazuju na to da je EU, a posebno Europska komisija, puno češće i daleko duže prema BiH bila suviše stroga, tretirajući je kao posebni slučaj, i prioretizirajući druge zemlje regije. Rezultat je bio ostavljanje BiH po strani, da čeka. Najznačajniji izuzetak od takvog pristupa je period nakon oktobra 2022. kada su Europska komisija, ali i EU, zbog razvoja situacije sa Ukrajinom i Moldavijom, u našoj regiji prioritet stavili na BiH. Razlog tome je činjenica da je jedino BiH bila na istom, početnom, nivou kao Ukrajina i Moldavija, i da je u tom smislu napredak u procesu bio moguć. U međuvremenu, međutim, druge zemlje regije, prije svih Crna Gora i Albanija, uspjele su na neki način da iskoriste nove vjetrove u Briselu, i EU, a posebno Europska komisija, prioritet je stavila na njih", smatra on.