Navedeno je ovo u najnovijem izvještaju Komisije za granicu BiH u kojem su sabrani rezultati rada za drugu polovinu prošle godine. 

- Nije bilo aktivnosti u vezi sa rješavanjem graničnih pitanja sa Hrvatskom i Srbijom. Uputili smo pisma namjere prema predstavnicima jedne i druge zemlje o spremnosti nastavka razgovora o granici, ali na našu adresu još nisu stigli odgovori - navedeno je u izvještaju Komisije. 

Time faktički ni novi sastav Komisije za granicu nije imao uspjeha da stupi u kontakt sa kolegama iz Zagreba i Hrvatske. Naime, Savjet ministara je krajem maja prošle godine donio odluku o osnivanju Komisije za granicu BiH u čijem je sastavu trenutno šest umjesto ranijih devet članova. Oni su imenovani na mandat od tri godine, a kao ni njihove kolege iz prethodnih saziva nisu uspjeli da stupe u kontakt s nadležnima iz Srbije i Hrvatske i da se pomjere s mrtve tačke kada je riječ o rješavanju spornih tačaka razgraničenja. 

Sa druge strane, članovi domaće komisije imali su sreće kada je riječ o sastanku s kolegama iz Crne Gore, s kojima su u decembru održali zajedničku sjednicu. Na tom sastanku, navode u Komisiji za granicu BiH, razmatrana su aktuelna pitanja razgraničenja dviju zemalja te je dogovoreno intenziviranje saradnje.

Ugovor o granici između BiH i Crne Gore potpisan je u Beču krajem avgusta 2015. godine, a Predsjedništvo BiH ga je ratifikovalo početkom 2016. godine.  

Komisija za granicu BiH priprema tekst osnova za vođenje pregovora za zaključivanje protokola o određivanju tromeđne tačke između BiH, Crne Gore i Hrvatske, a preduslov za realizaciju navedenih aktivnosti jeste to da Savjet ministara BiH da saglasnost na imenovanje članova Stručne grupe za učestvovanje u radu zajedničkih radnih tijela za identifikaciju i obilježavanje granice sa susjednim zemljama. 

-  Nadamo se kako će se ovo pitanje u skorije vrijeme riješiti. Ta odluka proslijeđena je Savjetu ministara, ali odgovore od njih još nemamo - zaključuju iz nadležne Komisije za granicu. 

Polemike o identifikaciji i obilježavanju granične linije sa Srbijom i Hrvatskom traju godinama, a u nekoliko navrata u tu priču se umiješala i politika te tako dodatno zakomplikovala ionako složene pregovore, posebno kada je riječ o dijelovima o kojima moraju pregovarati sa delegacijama zvaničnog Beograda i Zagreba. 

Posljednja sjednica diplomatske komisije za granicu između Srbije i BiH bila je u junu 2010. godine u Beogradu. Dužina neutvrđenog dijela granice je oko 300 kilometara, a tu su sporne četiri tačke, odnosno hidrocentrale "Bajina Bašta" i "Zvornik", dio pruge Beograd - Bar koja prolazi kroz BiH te opštine Priboj i Rudo. 

Od 2005. godine do danas nije bilo aktivnosti vezano za granicu između BiH i Hrvatske, osim bezuspješnih zakazivanja zajedničkih sjednica.

Tokom rada komisije za granicu BiH i Hrvatske na identifikaciji granice iste su se pridržavale samo granica katastarskih opština, što je prouzrokovalo određene probleme i sporove, a naročito na području rijeke Une, od naselja Ivanjska do ušća rijeke Une u Savu u dužini od oko 100 kilometara, gdje granica presijeca rijeku na oko 20 mjesta.

Sastav Komisije 

U sastavu Komisije za granicu BiH nalazi se po jedan član iz ministarstava civilnih poslova, bezbjednosti i spoljnih poslova na nivou BiH te tri člana entitetskih uprava za geodetske poslove.

- Konačna lista članova Komisije za granicu je u potpunosti ispoštovala prijedloge Vlade Republike Srpske, Vlade FBiH te ministarstava bezbjednosti i spoljnih poslova BiH. Procjena stručnosti i sposobnosti da ispune obaveze članstva u navedenom tijelu je u cijelosti prepuštena predlagačima - kazali su "Glasu" ranije u Ministarstvu civilnih poslova BiH.