Foto: crna-hronika.info

U svjetlu globalnog trenda demografskog starenja, Hrvatska se ističe kao jedna od najteže pogođenih zemalja u Europi. Starenje stanovništva ima duboke socioekonomske posljedice, od kojih je najizraženija neodrživost mirovinskog sustava.

Sve veći broj umirovljenika uz sve manji udio u radnom stanovništvu otvara ozbiljna pitanja o budućnosti finansiranja mirovina i zdravstvenih troškova.
 
Evropljani žive sve duže, a srednja dob u posljednjih nekoliko decenija raste na više od 40 godina, a prednjače Hrvatska i Bosna i Hercegovina s projekcijom da će do 2060. svaka druga osoba imati 51 ili 50 godina ili stariji.
 
 
Ovi demografski trendovi ne utječu samo na gospodarstvo nego i na društvene obrasce, s potencijalno dugoročnim implikacijama na tehnološki napredak i inovacije.
 
Strmota, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ističe da su tradicionalne pronatalitetne politike skupe i dugoročno neodržive te kao potencijalna rješenja za demografsku revitalizaciju predlaže modernizaciju obiteljske i radne politike.
 
 
Uprkos izazovima, svijet se polako prilagođava novoj stvarnosti sve starijeg stanovništva, iako uz velik otpor javnosti zbog nužnih reformi. Zemlje širom svijeta suočavaju se s pitanjem kako prilagoditi postojeće sustave koji su stvoreni za vrlo različite uvjete.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )