Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, znatan realni rast bruto dodate vrijednosti od 12 odsto zabilježen je u područjima trgovine na veliko i na malo, opravke motornih vozila i motocikala, kao i u oblasti saobraćaj i skladištenje.

 

- Rast bruto dodate vrijednosti od 12 odsto zabilježen je i u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu - pokazali su podaci Zavoda za statistiku RS.

 

U području prerađivačke industrije, izračunali su u Zavodu, zabilježen je rast od 9,9 odsto.

 

- U trećem kvartalu prošle godine u odnosu na isti period lani zabilježen je rast bruto dodate vrijednosti za devet odsto u djelatnostima vađenja ruda i kamena, proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom i  parom - pokazali su podaci Zavoda. 

 

Član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS “Horeka” Zlatan Tatić glavne razloge za rast bruto dodatne vrijednosti u oblastima hotelijerstva i ugostiteljstva vidi u povećanom broju dolaska turista nakon popuštanja epidemioloških mjera, ali i skoku cijena od repromaterijala do usluga i hrane. 

 

- Smještajni kapaciteti u Banjaluci od juna do kraja septembra bili su skoro stalno popunjeni, jer je dolazilo mnogo stranaca. Bilo je i veoma mnogo naših ljudi koji rade u inostranstvu, a koji zbog pandemije tokom 2020. godine nisu mogli kod nas provesti godišnji odmor - kazao je Tatić.

 

Direktor prehrambene industrije “Sava Semberija” u Bijeljini Stevo Filipović smatra da su povoljnije okolnosti u prošloj godini u odnosu na 2020. najviše uticale na rast bruto dodate vrijednosti u prerađivačkoj industriji.

 

- Nije bilo teško ostvariti rast lani uzimajući kao uporedne podatke 2020. godinu kada je bio totalni lokdaun u svijetu i kod nas. Pretprošle godine bio je otežan otežan transport, ali i isporuka robe krajnjim kupcima, jer su 2020. godine mnogi restorani i tržni centri bili zatvoreni, zbog čega niste ni imali kome da isporučite robu - pojasnio je Filipović za “Glas”, dodajući da je na rast BDP-a uticalo i poskupljenje robe, materijala, ali i osnovnih životnih namirnica.

 

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je na rast BDP-a podjednako uticala dijaspora, zatim inflacija i aktivnosti u privredi.

 

- Treći kvartal prošle godine obilježio je dolazak dijaspore koja je zbog pandemije nakon godinu dana došla u Srpsku na godišnji odmor i ostavila novac - kazao je Pavlović, dodajući da mnogi građani žive od doznaka iz inostranstva. Dodatni uticaj, kaže on, imala je i inflacija koja se prošle godine javila s porastom cijena dobara na svjetskom nivou. 

 

- Iako su se lani otvorile granice i počeo je transport robe izvan granica zemlje, nisu ostvarene znatne investicije u privredi koje bi jedino trebalo da se računaju kada govorimo o tom povećanju - istakao je Pavlović.

 

 

Stevo Filipović smatra da će i podaci za četvrto tromjesečje 2021. godine biti slični, te da će biti evidentiran još veći rast BDP-a.

 

- Lani je bilo teško poslovati pozitivno, ali se nadamo da će u ovoj godini doći do stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu što će svakako pozitivno uticati na privredu - istakao Filipović.