Tri velika uloga ima Đoković u Parizu a sada se sva tri prelamaju kroz samo jedan osvajanje Kupa musketara. Jer ako pobijedi u nedjelju, Novak će postići tri cilja.

 

Prvi je, naravno, 23. gren slem trijumf, rekord u broju najvećih titula u muškom tenisu. Ako ga ostvari, postaće najuspješniji u istoriji, ali će se približiti i apsolutnom rekordu koji drži Margaret Kort sa 24.

 

Doduše, Australijanka je većinu svojih titula (14) osvojila u amaterskoj eri, prije 1968. Kada je u pitanju samo Open era, rekorderka je Serena Vilijems sa 23, pa bi se Novak izjednačio sa Amerikankom. Zašto je bitna Open era? Zato što prije nje, odnosno do 1968, profesionalnim teniserima nije bilo dozvoljeno učešće na gren slemovima i zato je konkurencija bila znatno slabija.

 

Statistički je zanimljivo vidjeti ko je apsolutno najuspješniji svih vremena. Isti je sport, igra se po istim pravilima, sve je isto osim broja setova. Pa zašto onda ne uporediti. Nole je po mnogim parametrima najbolji teniser svijeta svih vremena, a poređenjem sa koleginicama, može da još više dobije na značaju. Da bude apsolutno najbolji svih vremena, baš kao što je pretekao i Štefi Graf u broju nedjelja na vrhu svjetske liste.

Drugi podvig je treći trijumf na Rolan Garosu, čime bi postao jedini teniser u istoriji koji ima bar po tri pehara na svakom od četiri gren slema. U Melburnu ima 10, u Londonu 7, u Njujorku 3 a u Parizu 2. Dakle na svakom bar po dva, a toliko ima i Nadal (Pariz 14, Njujork 4, Melburn i London po 2).