U poslovnoj zajednici kažu da je došlo do rasta potražnje i oporavka na najvažnijim tržištima na koja domaća preduzeća plasiraju svoje proizvode. Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz iz BiH u proteklih devet mjeseci ove godine iznosio je 10,084 milijarde KM, što je za 33 odsto više nego lani, kada je bio 7,578 milijardi KM."U devet mjeseci 2019. godine izvoz je iznosio osam milijardi i 663 miliona KM, što je za dva odsto manje nego u istom razdoblju 2018. godinu", navodi se u Agencije za statistiku BiH. 

 

Radenko Bubić, predsjednik Udruženja poslodavaca tekstilne i kožarskoprerađivačke industrije RS, kaže za "Nezavisne novine" da izvoz ove godine za većinu preduzeća koja se bave proizvodnjom obuće ide u pozitivnom smjeru. 

 

"Velike evropske grupacije, umjesto Kine i drugih dalekih zemalja, sve više traže dobavljače u bližem okruženju, što pogoduje većim narudžbama za naša izvozno orijentisana preduzeća", kazao je Bubić, koji je ujedno i direktor Fabrike obuće "Dermal". Kako kaže, u ovoj godini imali smo posla više nego što smo očekivali i imamo i dalje veliki broj narudžbi svakodnevno. 

 

"Mogu slobodno reći da bolje poslujemo u ovoj godini, nego čak prije pandemije", kazao je Bubić.

 

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za "Nezavisne novine" ističe da je rast izvoza u odnosu na prethodnu godinu lako objasniti, jer je kompletna ekonomija bila zaustavljena ili usporena, kako u BiH, tako i u većem dijelu svijeta. 

 

"Kada je riječ o rastu u odnosu na period prije pandemije, on se primarno može objasniti sa dva faktora, jedan je povećana tražnja na našim izvoznim tržištima, dok je drugi nastavak kontinuiteta rasta izvoza koji smo imali prije pandemije zbog kojeg bismo, da nije bilo prekida, vjerovatno sada imali i veći obim izvoza nego što ostvarujemo", kazao je Gavran. 

 

Pojasnio je da je u svakom slučaju rast izvoza pozitivan, jer govori o oporavku domaćih izvoznika, ali kako kaže, on ne može nastaviti ovako neograničeno bez novih ulaganja u proširenje postojećih i izgradnju novih kapaciteta. 

 

"Takođe je naša struktura izvoza i dalje vrlo nepovoljna i ukupna statistika često se može drastično promijeniti samo povećanjem ili smanjenjem izvoza jednog jedinog proizvod, npr. električne energije, kojoj cijena na spoljnim tržištima trenutno raste, i onda se stvara lažno pozitivna slika da smo ostvarili poboljšanje koje to i nije", ističe Gavran. Dodao je da je tek poboljšanje strukture izvoza i generalno strukture bh. spoljne trgovine garancija održivog napretka u ovoj oblasti. 

 

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske, kazao je da je u ovoj godini došlo do povećanog izvoza, jer je došlo do stabilizacije na najvažnijim tržištima s kojima BiH ostvaruje robnu razmjenu. 

 

"Samim tim došlo je i do povećanja potražnje za našim proizvodima, što se direktno odražava na povećanje izvoza u ovom periodu", kazao je Blagojević za "Nezavisne novine".

 

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz za devet mjeseci iznosio je 15,31 milijardu KM, što je povećanje za 24,2 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,9 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit bio 5,226 milijardi KM.