Kako su naglasili, druga najaktivnija ruta je zapadnobalkanska, na kojoj je zabilježeno 26 odsto svih prelazaka.

 

Istog dana svoje podatke objavila je i agencija UN-a za migracije OIM, koja je zabilježila porast broja dolazaka u BiH u decembru od 135 odsto. Prema Frontexovim podacima, na zapadnobalkanskoj ruti je prošle godine detektovano 99.068 migranata, a OIM je zabilježio da je na toj ruti u decembru bilo 9.937 migranata, od čega 4.223 u BiH. 

 

Oko 100.000 svih migranata je iz Sirije, a iza njih su Gvinejci i Avganistanci. Statistički podaci pokazuju da žene i djeca čine po 10 odsto od ukupnog broja svih neregularnih prelazaka prošle godine.

 

Iako je prošlog mjeseca na zapadnobalkanskoj ruti došlo do značajnog porasta broja prelazaka bh. granice, na cijeloj ruti je oko 11 odsto migranata manje nego prethodnog mjeseca.

 

OIM je objavio i grafikon trendova od prethodne dvije godine, koji pokazuje da je 2022. i 2023. najviše dolazaka bilo u septembru i oktobru, a najmanje u januaru i februaru.

 

Najviše dobrovoljnih povrataka bilo je iz BiH, odakle je 96 migranata pristalo da se vrati kući.

 

Među dobrovoljnim povratnicima u regionu najviše ih je iz Indije, a slijede Turska i Maroko.

 

Uprkos velikom broju ilegalnih migranata, BiH još nije potpisala sporazum s EU o razmještanju pripadnika Frontexa na bh. granicama, što je čini jedinom zemljom u regionu koja to još nije uradila.

 

U Savjetu ministara BiH kažu da su na prošloj sjednici 11. januara usvojili konkretne mjere s ciljem ublažavanja migrantske krize u BiH, koje je predložilo Ministarstvo bezbjednosti BiH.

 

"BiH se od kraja 2017. godine suočava s višestruko povećanim brojem nezakonitih ulazaka migranata na svoju teritoriju iz pravca Srbije i Crne Gore. Službi za poslove sa strancima prijavljeno je ukupno 142.455 nezakonitih migranata u periodu od 2018. do 20. novembra 2023. godine. Aktuelni Plan mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u BiH sadrži sedam prioriteta, 24 mjere i 127 aktivnosti. Od ukupno 127 planiranih aktivnosti sprovodi se 96 aktivnosti, među kojima su 63 aktivnosti sprovedene ili se u kontinuitetu sprovode kako je i planirano, 33 aktivnosti su djelimično sprovedene, dok 31 aktivnost nije sprovedena", kažu oni.

 

Dodali su da će osim saradnje s Frontexom trebati jačati i koordinaciju unutar BiH, što je bio poseban problem proteklih godina jer je najviše prihvatnih centara bilo u bihaćkoj regiji, odakle se migranti pokušavaju prebaciti na teritoriju Hrvatske.

 

U Frontexu nam kažu da su spremni za implementaciju sporazuma s BiH, ali da pregovore vodi EU, te da se njima treba obratiti u vezi s dinamikom i statusom razgovora.

 

"Kada se pregovori približe završnoj fazi, Frontex će organizovati obilazak, planirati i konceptualizovati buduće zajedničke operativne aktivnosti i razgovarati ili dogovoriti elemente budućeg operativnog plana s vlastima BiH, prvenstveno Graničnom policijom BiH. To smo radili pripremajući implementaciju statusnih sporazuma sa drugim zemljama zapadnog Balkana - Albanijom 2019, Crnom Gorom 2020, Srbijom 2021 i Sjevernom Makedonijom 2023", kažu oni.

 

Dodali su da su do sada uspjeli rasporediti posmatrače na sarajevskom aerodromu i graničnom prelazu Zupci.

 

"Stupanjem na snagu Sporazuma o statusu između EU i BiH, Frontexu će biti stvoren pravni osnov za raspoređivanje službenika koji će imati izvršna ovlaštenja", objasnili su oni.