Rast troškova života i razlike u cijeni rada, uz političke nestabilnosti, sigurnosne prijetnje i besperspektivnost, osnovni su uzroci masovnog odlaska radnika iz BiH, ali i s cijelog zapadnog Balkana. BiH, a posebno entitet FBiH, s iznosom minimalne plaće već značajno zaostaje za susjedima, pa nije teško pretpostaviti iz koje države će odlazak biti najintenzivniji.

Odlukom Vlade Hrvatske iznos minimalne neto zarade od 1. januara 2025. godine bit će veći za 80 eura (156 KM), pa će najniže zarade s ovogodišnjih 670 (1.306,5 KM) biti uvećane na 750 eura (1.462,5 KM).

Isti iznos
Poslanici parlamenta Crne Gore usvojili su u septembru set fiskalnih zakona kako bi, umanjenjem doprinosa za PIO, osigurali da radnici već od oktobra dobiju najniže plaće od 600 (1.170 KM) do 800 eura (1.560 KM), zavisno od školske spreme. Minimalna plaća u Crnoj Gori do sada je iznosila 450 eura (877,5 KM).

Socijalno-ekonomski savjet Srbije odlučio je da minimalna zarada od 1. januara 2025. bude povećana s ovogodišnjih 47.154 dinara (788 KM) na 53.529 dinara (894 KM). Kako bi se osigurao rast plaća, poslodavcima je uvećan neoporezivi dio zarade u istom iznosu za koliko je povećan i minimalac. Tako će najniža cijena rada u Srbiji, ovisno o broju radnih sati, iznositi od 49.280 (823 KM) do 56.672 dinara (947 KM). U ovaj iznos nisu uračunate naknade za topli obrok, regres, minuli, prekovremeni, noćni i rad za vrijeme državnog praznika.

Minimalna plata u RS u ovoj godini iznosi 900, a u FBiH 619 KM.

- Ovo su korisni podaci za kreatore ekonomske politike u FBiH, ali i cijeloj BiH. Hitno se moraju naći mjere kako bi se nadoknadio taj zaostatak za regijom, pa i FBiH za RS, te kako bi se stvorio stabilniji ekonomski ambijent. Minimalne, ali i prosječne plate potrebno je hitno usklađivati - kaže profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Željko Šain.

Cijena sindikalne potrošačke korpe u septembru iznosila je 3.131 KM, a minimalna plaća, koju prima gotovo 120.000 radnika u BiH, nije dovoljna ni za petinu njenog sadržaja. Najveći dio mjesečnih troškova odnosi se na prehranu, pa je za puko preživljavanje četveročlane porodice potrebno više od 1.300 KM mjesečno.

Fiskalna reforma

Vlada FBiH do kraja ljeta je obećala fiskalnu reformu i minimalac od 1.000 KM, ali ljeto je prošlo, a zakona još nema u proceduri. Naš sagovornik smatra da je 1.000 KM nedovoljno, da će obećani iznos biti teško ostvariti, ali da se to mora uraditi.

- Postoje načini, posebno u sferi parafiskalnih nameta koji opterećuju poslodavce, kao i neka fiskalna opterećenja, pa da dio novca bude usmjeren u plate radnicima. Time bi finansijski stimulirali ostanak ljudi u FBiH. Mora se i dan i noć raditi kako bi se našla najracionalnija rješenja - dodaje Šain.

Višak administracije

Kao poseban problem, koji se već dugo i ne spominje, ističe glomaznu administraciju.

- Lideri svih stranaka, svi koji su na vlasti pa i u opoziciji, moraju biti svjesni da ovakvo državno uređenje BiH, s ovolikim administrativnim aparatom, nameće troškove zbog kojih se gubi svaki smisao racionalnom kreiranju ekonomske politike. Tvrdim da je 50 posto zaposlenih u raznim dijelovima državne administracije zamjenjivo, odnosno nepotrebno - naglašava prof. dr. Željko Šain.

Troškovi života

Predsjednica Sindikata trgovine BiH Mersiha Beširović podsjeća da se s najnižim plaćama radnici u FBiH istovremeno bore s troškovima života na nivou onih u EU.

- Naš najveći problem je činjenica da se mi apsolutno ni zbog čega ne bunimo, ali zajednički, ne ovako rascjepkani zbog usitnjenih pojedinačnih interesa na ad hoc protestima, koji završe čim vlasti bace koju mrvicu. Naš najveći otpor i jeste taj odlazak iz države. Zaista sam i personalno umorna od uzaludnih pokušaja da probudimo svijest ljudi, da nam niko ništa neće dati dok se za to sami ne izborimo. Čak i da se konačno usvoji set fiskalnih zakona, šta nama u ovom momentu znači minimalna plata od 1.000 KM? Potpuno devalviran iznos, nedovoljan za bilo šta - kaže Beširović.