Međutim, uprkos bogatoj gastronomskoj ponudi, vrhunska jela koja osvajaju i mirisom i ukusom, nisu dovoljno iskorištena kao mamac za turiste.

Marko Radić, rukovodilac sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da hrana apsolutno može biti mamac za turiste, ali kod nas to nije adekvatno ispromovisano.

"Mi znamo da imamo kvalitetnu hranu, imamo i dobre primjere kroz 'Hercegovačku' i 'Krajišku kuću' i kroz različita udruženja koja promovišu proizvodnju lokalne domaće hrane, međutim, nismo dovoljno brendirali da je destinacija prepoznata po nekoj  hrani kao što su to uradili Japanci sa sušijem, Francuzi sa kroasanima… U tom kontekstu nismo promovisali destinacije kroz hranu i možda je vrijeme da počnemo da je tretiramo kao važan segment pri privlačenju turista", kaže Radić.

On dodaje da je hrana kulturna komponenta i kao takva je važan dio kulturnog identiteta, tradicija i običaja jednog naroda.

"Hrana kao hrana u kontekstu turizma nije samo obrok. To je i emocija i doživljaj i iskustvo. Iz tog razloga, kada turisti okuse neke nove okuse i čuju priču o porijeklu te hrane i, još bolje, učestvuju u pripremi te hrane, to za njih postaje nezaboravno iskustvo. Zbog tog razloga hranu treba da promovišemo kroz tematske ture, kroz degustaciju, ali i kroz vrhunsku uslugu, jer to na turiste ostavlja najjači utisak", navodi Radić za "Nezavisne novine".

Da je gastronomska ponuda u Nevesinju sve zastupljenija, kaže u razgovoru za "Nezavisne novine" Radoš Buha iz Turističke organizacije Nevesinja, a upravo se za ovaj kraj vezuju proizvodi kao što su nevesinjski krompir i sir iz mješine.

"Povećala se svijest samog naroda. Tome je mnogo doprinijelo samo brendiranje proizvoda, prvenstveno nevesinjskog krompira, koji je prvi brendirani proizvod u Srpskoj. Osim toga, on je neizostavna vrsta hrane u svim restoranima u Nevesinju. Služi se na svim trpezama", kaže Buha i dodaje da je ovaj krompir prepoznatljiv upravo zbog samog geografskog položaja Nevesinja, njegove klime i drugih faktora, načina uzgajanja i slično…

"Osim krompira, svakako bih spomenuo i sir torotan. On je, takođe, specifičan proizvod, pravi se od punomasnog sira i taj sir se poslije toga stavlja na sazrijevanje u mješine ili mijehove, a to je oderana koža ovce u koju se stavlja sir da sazrijeva", navodi on za "Nezavisne novine" i dodaje da u oblasti gastronomskog turizma ima prostora za napredak, a posebno u Nevesinju, koje na turističkoj mapi još nije dovoljno prepoznato.

Stanislava Borovac, turistički vodič iz Hercegovine, za "Nezavisne novine" ističe da je Hercegovina pravi gastronomski raj, a autentični proizvodi kao što su sirevi, maslinovo ulje, vina, ćupter i brojni drugi specijaliteti nisu samo dio ponude, već i temelj turizma ovog kraja.

"Turisti koji dolaze žele osjetiti duh destinacije kroz njene okuse, a Hercegovina im pruža puno više od degustacije, jer ovdje mogu doživjeti i sam proces pripreme tradicionalnih autentičnih jela, bilo da je riječ o pravljenju sira, smokvare ili vlastitog kuvea, pečenju kruha ispod sača ili sudjelovanju u berbi grožđa, svako od tih iskustava daje posebnu čar boravku i stvara nezaboravne uspomene", kaže Borovac.

Međutim, kako ističe za "Nezavisne novine", iako su određeni proizvodi već zaštićeni, i dalje ima mjesta za promociju gastronomske ponude.

"Potrebno je više zajedničkih inicijativa kako bi se Hercegovina profilirala kao gastronomska destinacije te je kroz brendiranje proizvoda i organizaciju degustacija treba povezati s turizmom. Turisti ne žele samo vidjeti destinaciju, žele je okusiti, a mi imamo sve što je potrebno da im ponudimo to vrhunsko iskustvo", kaže Borovac.