Domovi zdravlja u Novom Gradu, Kostajnici, Kozarskoj Dubici i Krupi na Uni samo su neki koji su dobili mišljenje s rezervom dok je Dom zdravlja u Brodu dobio negativno mišljenje za finansijsko poslovanje. Takođe, pojedini domovi zdravlja koji su ranije revidirani uopšte nisu sproveli preporuke revizora.

Uglavnom najveće zamjerke revizora kada je riječ o finansijskom poslovanju jesu pogrešna evidentiranja, zatim pogrešna prijavljivanja poreza i doprinosa, isplate naknada itd., a gotovo da nema doma zdravlja u kojem su bili revizori da je tokove gotovine prikazivao u skladu sa zakonima. Kada je riječ o poslovanju, i tu su manje-više slični problemi u svim domovima zdravlja, a uglavnom se radi o kršenju Zakona o javnim nabavkama, dok su pojedini čak vršili i pozajmice, a neki su pogrešno obračunavali i primjenjivali koeficijente za obračun plata.

"Sama organizacija rada domova zdravlja je problematična i ideja da se domovi zdravlja stave praktično na budžete opština dovešće vjerovatno do bolje kontrole. Ukoliko većina domova zdravlja negativno posluje, sigurno da to nije dobra praksa i da treba nešto mijenjati. Domovi zdravlja zadržani su iz prošlog sistema, kada su usluge svima bile dostupne i kada su građani mogli neograničeno da se liječe, a sada je to na određeni način ograničeno, ali se u praksi uvijek nađe način da se pruži pomoć svakom čovjeku", rekao je Miroslav Drljača, načelnik Novog Grada.

Jedan od najvećih problema u funkcionisanju domova zdravlja je taj što su osnivači domova zdravlja lokalne zajednice, ali se finansiranje odvija preko Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, tako da onaj ko bi trebalo da kontroliše rad domova zdravlja, a to su uglavnom lokalne skupštine, u suštini ne može da utiče na finansije.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske kažu za "Nezavisne" da će ulaskom domova zdravlja u trezorski način poslovanja doći do bolje kontrole utroška novca i boljeg planiranja poslova od strane rukovodstva zdravstvenih ustanova, kao i veće odgovornosti rukovodilaca i osnivača ustanova primarne zdravstvene zaštite.

"Trezorski vid poslovanja nije nepoznat u finansijskom sistemu Republike Srpske i uvjereni smo da će on zdravstvenim ustanovama donijeti benefite i bolju organizaciju poslovanja. On funkcioniše u socijalnoj zaštiti, prosvjeti itd., a njegovim uvođenjem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne mijenja se način finansiranja, nego se uvodi potpuno namjenska kontrola utroška sredstava", rekli su nam u tom ministarstvu i ističu da Dom zdravlja Čelinac, kao zdravstvena ustanova primarne zdravstvene zaštite, i Zavod za stomatologiju Republike Srpske, kao republička zdravstvena ustanova, već više od godinu dana vrlo dobro funkcionišu po trezorskom sistemu poslovanja.

"Iskustva ovih zdravstvenih ustanova od velikog su značaja za stalno poboljšanje sistema i otklanjanje manjkavosti kako bi svaka naredna ustanova imala što manje poteškoća prilikom prelaska na ovaj vid poslovanja", rekli su u Ministarstvu.