On je rekao da mađarski premijer Viktor Orban još uvijek nije zatražio sastanak s Predsjedništvom BiH, iako je najavljeno da će krajem mjeseca posjetiti BiH.

 

Daferović je za srpski list Danas kazao da nikada nikog nisu sprečavali da dođe u BiH te je dodao da je Orbana pozvao predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

 

Tvrdi da se Vlada Mađarske i sama nalazi pod prijetnjom unutrašnjim sankcijama EU, zbog narušavanja vladavine prava i demokratskih postulata.

 

Džaferović je dodao i da predsjednik Rusije Vladimir Putin u izjavama pokazuje namjeru da stekne naklonost muslimana, uzimajući u obzir da ih u Rusiji živi 30 miliona.

 

"Putin sigurno nema interes da prihvata Dodikovu ideju o targetiranju muslimana kao sigurnosnog problema", kazao je.

 

Upitan da prokomentariše najave Dodika da će ovog mjeseca Republika Srpska donijeti zakon o Viskom sudskom i tužilačkom vijeću, Džaferović je pojasnio da jednom prenesene nadležnosti sa entiteta na državu postaju trajne državne nadležnosti te da ih nije moguće vraćati nazad, čak ni odlukom Parlamentarne skupštine BiH.

 

Objasnio je da je Dejtonskim sporazumom propisano da će država, uz saglasnost entiteta, preuzeti dodatne nadležnost koje su potrebne da se očuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH.

 

"Svi zakoni o prenosu nadležnosti su usvojeni u PS BiH jednoglasno, za njih su svoj glasi dali svi zastupnici iz entiteta RS, pa i iz Dodikove stranke. Nigdje nije otvorena mogućnost da entiteti unilateralno ponovo preuzmu te nadležnosti. Ustavni sud je, po apelacijama zvaničnika iz RS, potvrdio da su dodatne nadležnosti i institucije u skladu s Ustavom. Ako, uprkos svemu ovom, jedna administrativna jedinica, kao što je entitet, pokuša unilateralno preuzeti državnu nadležnost, onda se zna šta je to. To je napad na ustavni poredak i akt pobune", kazao je Džaferović.

 

Govoreći o zakonu koji je nametnuo Valentin Incko, Džaferović je kazao da zvaničnici entiteta RS tvrde da nije problem u sadržaju zakona, već u načinu na koji je donesen.

 

"Aktuelni visoki predstavnik Kristijan Šmit je dao jednu poštenu ponudu. Kazao je da će biti spreman povući Inckov zakon, ako Parlamentarna skupština BiH usvoji novi zakon koji će biti u skladu s evropskim i međunarodnim standardima", kazao je.

 

Ako SNSD nema problem sa sadržajem Inckovog zakona, nego načinom na koji je donesen, Džaferović smatra da bi bilo logično da glasaju za zakon, koji je u svom sadržaju identičan direktivi Evropske unije kojom se sankcioniše poricanje ratnih zločina, kao oblik govora mržnje.

 

"Ne treba zaboraviti da Inckov zakon sankcionira poricanje svih pravosudno utvrđenih zločina, uključujući i zločine nad Srbima i drugim narodima", zaključio je Džaferović za Danas.