Kako se navodi u dokumentima za sjednicu, radi prevazilaženja problema s likvidnošću, s kojima se Društvo suočilo sredinom 2026. godine, pokrenuta je nabavka kratkoročnog kredita kod komercijalnih banaka u ukupnom iznosu od 50 miliona KM.

Od tog iznosa već su zaključena dva ugovora o kratkoročnim kreditima po principu prekoračenja po računu (overdraft), u ukupnom iznosu od 35 miliona KM, dok je u toku ponovljeni postupak nabavke preostalih 15 miliona KM.

Rukovodstvo upozorava i na izostanak planiranih investicionih ulaganja, što je uglavnom uzrokovano primjenom zakonskih propisa u oblasti javnih nabavki, pribavljanjem neophodnih dozvola i saglasnosti za realizaciju projekata, zabranom raspolaganja državnom imovinom te promjenom namjene poljoprivrednog i šumskog zemljišta.

U skladu s tim, planirana ulaganja za 2026. godinu smanjena su sa 426,3 na 196,4 miliona KM.

Revizija plana zasniva se na predračunu gotovinskih tokova za 2026. godinu, kojim se planiraju odlivi povezani s pretvaranjem uplaćenih, a neopravdanih avansa u pozajmice zavisnim društvima – rudnicima uglja.

Iznos avansa s PDV-om je 119.444.658 KM, od čega se 17.355.189,36 KM odnosi na PDV.

U obzir je uzeto i odgađanje priliva po osnovu povrata postojećih pozajmica, jer se novim odlukama produžavaju rokovi otplate i grejs period za još dvije godine, u okviru ranije izvršenog pretvaranja avansa u pozajmice.

Pomoć rudnicima

U dokumentu se navodi da je EP BiH ranije kroz dokapitalizaciju uložila 367 miliona KM u rudnike uglja, dok im je kroz avanse za nabavku uglja pružila podršku od oko 220 miliona KM. To je, kako se ističe, „uticalo na finansijsku mogućnost budućeg investiranja“.

Prijedlog upućen Skupštini uslijedio je nakon što je pet rudnika u sastavu Koncerna EP BiH – Kreka, Kakanj, Đurđevik, Breza i Abid Lolić – 13. oktobra uputilo zahtjev Elektroprivredi.

Zatražili su produženje rokova otplate postojećih pozajmica, kao i pretvaranje avansa, koje nisu opravdali isporukama uglja, u dugoročne pozajmice.