Ističu da se u narednoj godini očekuju veći ekonomski rast, rast plata, različita inflatorna očekivanja, skraćenje radnog vremena, ali, takođe, očekuju da će biti manje politike, a više političke ekonomije. Dodaju da je ono što zabrinjava energetska kriza koja je uzdrmala cijeli svijet, a ogleda se u nestašici određenih energenata i naglom skoku cijena, prije svega prirodnog gasa. Ovo će se, kako kažu naši sagovornici, nastaviti i u narednom periodu i sigurno će se odraziti na domaće tržište.

 

Saša Stevanović, ekonomski analitičar

2021. je godina u kojoj se ekonomski sistem u potpunosti oporavio. Podaci koji pokazuju da je izvoz rekordan, u odnosu na 2020. godinu zabilježio je rast od 30 odsto, ne samo da su pokazatelj oporavka, nego i spremnosti da se zadovolji inostrana tražnja koja je rekordna.

 

Osvajaju se novi lanci vrijednosti. Sve više se uviđa prednost naše dijaspore. Broj zaposlenih je takođe na rekordnom nivou.

 

Vidimo jasnu opredijeljenost da se podiže nivo plata, da se očuvaju realni dohoci ne samo zaposlenih, nego i penzionera. Očekujem da ekonomija BiH stvori između 2,5 i tri milijarde KM više nego 2020 godine, odnosno rast između sedam i osam odsto. Sve više se stvara svijest o potrebi diskretnih mjera, mjera kojima se ciljaju oblasti društva kojima je pomoć potrebna i koja je jednokratna.

 

Ekonomija BiH se vratila na nivo ekonomije prije pandemije već sredinom godine. Naredna godina i naredne godine su one u kojima se moramo posvetiti odlučivanju u uslovima neizvjesnosti. Izvjesno je jedino da je sve neizvjesno. Pandemija je, sve se više uviđa, trajno izmijenila pogled na ekonomiju, pogled na društvo, obrasce potrošnje, štednje... Ljudi su radili od kuće, postaje im bitno nešto drugo, okreću se sebi i svojoj porodici. Poslovna putovanja se smanjuju, sve više ih zamjenjuju online formati sastanaka. Trendovi globalizacije slabe, trendovi nacionalnih ekonomija rastu. Sve više se zagovara ekonomija okrenuta ka narodu. Mitovi o dugovima i deficitima se preispituju.

 

Fiskalna pravila se preispituju, uloga centralnih banaka se preispituje. Pandemija je bila globalni test koji su neki sistemi i institucije položili, a neki nisu. Oni koji nisu ukoliko se ne poprave će nestati.

 

U narednoj godini za ekonomski sistem BiH očekujem da ima veći ekonomski rast nego ove godine, očekujem rast plata između pet do sedam odsto, smirivanje inflatornih očekivanja, očekujem skraćenje radnog vremena i da će biti manje politike, a više političke ekonomije.

 

Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore

Uprkos pandemijskim okolnostima, ali i nezahvalnoj političkoj situaciji u zemlji, ostvareni rezultati dostižu, pa čak i prestižu pretpandemijske.

 

Povećanje je dobrim dijelom rezultat povećanja cijena, što stvara privid mnogo boljeg stanja nego što ono zaista i jeste. I dalje je prisutan odlazak radne snage iz BiH, gdje su svakodnevni redovi ispred stranih ambasada. Njemačka ambasada u Bosni i Hercegovini najavila je da će početkom decembra ove godine uvesti novi način dodjele termina za podnošenje zahtjeva za radnu vizu po osnovu produženog pravila za zapadni Balkan, što će dovesti do većeg odlaska kvalifikovane radne snage.

 

I pored pozitivnih pokazatelja, privreda nam i dalje nije u dobrom stanju. Značajni preokreti će se desiti kada izdvajanja na plate onih koji su na budžetu budu manja nego sada. To će značiti da radničke plate mogu biti veće i pokrenuće se novi ciklus potrošnje.

 

Potrebno je subvencionirati domaću proizvodnju s ciljem njene konkurentnosti, stimulisati izvoz, ograničiti uvoz robe koju BiH ima uvođenjem zaštitnih taksa, promovisati važnosti kupovine domaćih proizvoda i privlačiti domaće i strane investitore.

 

Ekonomski oporavak Bosne i Hercegovine tokom 2021. godine je možda i veći nego što se to prvobitno očekivalo. Spoljnotrgovinska razmjena BiH sa svijetom za 11 mjeseci iznosila je 32,97 milijardi KM i veća je za 7,44 milijarde KM ili 29,15 odsto u odnosu na isti period 2020. godine.

 

Izvoz iz BiH je iznosio 13,21 milijardu maraka i veći je za 3,36 milijarde KM ili 34,14 odsto. Uvoz u BiH iznosio je 19,76 milijardi KM i veći je za 4,10 milijardi KM ili 26 odsto. Deficit u robnoj razmjeni za pomenuti period iznosi 6,54 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom je 66,9 odsto i veća je za 4,1 odsto u odnosu na prošli period. Ipak smo mi mala, otvorena i uvozno zavisna ekonomija.

 

Veoma je teško predvidjeti buduće događaje s obzirom na nove sojeve korona virusa i njihov uticaj na globalnu ekonomiju. Tačno je da se svijet sve više prilagođava životu sa virusom pa se samim tim ne očekuju restriktivna zatvaranja granica, nego uslovljavanje kovid potvrdama.

 

Ono što je definitivno i sigurno jeste da će inflacija nastaviti rasti i u sljedećoj godini. Faktori koji bi mogli uzrokovati inflatorni šok su nastavak rasta cijena globalnog transporta robe, snažan i mogući rast cijena metala, te snažne promjene u deviznim kursevima valuta značajnih za međunarodnu razmjenu robe. Sasvim je sigurno da će iduće godine svjetsku ekonomiju oblikovati štednja i potrošnja, oporavak lanaca snabdijevanja, ubrzavanje digitalizacije, rast putovanja i veći broj ekonomskih rizika.

 

Ono što zabrinjava je energetska kriza koja je uzdrmala cijeli svijet, a ogleda se u nestašici određenih energenata i naglom skoku cijena, prije svega prirodnog gasa, a nastaviće se i u narednom periodu i sigurno će se odraziti na domaće tržište. Dugoročno i globalno gledano, ulazimo u period skupe energije i hrane, kom se ne može naslutiti kraj. Do ovih poremećaja došlo je zbog određenih geopolitičkih igara na tržištu gasa, psihološkog efekta i povećane potražnje, a što se na kraju reflektovalo i na rast cijena drugih energenata, a prije svega nafte.

 

U bliskoj budućnosti treba očekivati i rast cijena električne energije, što zbog otvaranja tržišta u BiH, što zbog potpisanog Sporazuma o pristupu energetskoj zajednici, a koji, između ostalog, predviđa i uvođenje ekoloških taksa. Uvođenje ovih taksa je za nas problematično zato što smo mali, a emitujemo mnogo ugljen-dioksida. Naravno, ni prelazak na obnovljive izvore neće biti lak, a uticaće i na rast cijena struje. Zemlje koje u narednom periodu uspiju da budu što više energetski samostalne moći će da nađu način da odgovore na sve ove izazove, jer ne treba zaboraviti da cijene energenata direktno utiču na ekonomiju i privredna kretanja.

 

I na kraju možemo konstatovati da je jedan od gorućih problema u BiH nedostatak kvalifikovane radne snage, kao i ukupna politička situacija koja negativno djeluje na poslovno okruženje kako domaćih privrednika, tako i postojećih i potencijalnih investitora, što se negativno odražava na ekonomsku sliku BiH i životni standard građana.

 

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske

Bitno je da su svi pokazatelji u 2021. godini, od fizičkog obima proizvodnje, povećanja izvoza, do povećanja ukupnih prihoda koje je ukupila Poreska uprava RS, daleko veći.

 

Izvoz je povećan za 800 miliona KM, tako da smo se vratili na 2018. godinu, a i kada gledamo sve oblasti pojedinačno, skoro sve  imaju povećanje obima proizvodnje - od obućarske do drvoprerađivačke, zatim metalna industrija je napravila dobar pomak, tako da su to osnovne industrijske grane koje nose izvozne aktivnosti.

 

Bila je daleko veća proizvodnja električne energije, što je dobro ako znamo da je njena cijena na svjetskom tržištu dostigla astronomske visine. Dobro bi bilo da "Elektroprivreda Republike Srpske" tržišne viškove koje ima plasira po tim cijenama da koliko-toliko poboljša svoj težak položaj, a prije svega zbog prevelikog broja zaposlenih.

 

Jedan od problema koje će nas u narednom periodu sigurno pritiskati je to što nećemo imati dovoljno radne snage i sigurno je da će privreda zbog toga biti u problemima. Sljedeća godina će sigurno biti puna izazova.

 

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH

Svi parametri koje dobijamo od privrednih subjekata govore da su pandemija i postpandemijska kriza pogodovale našoj industriji.

 

Interesantno je da je BiH za 11 mjeseci 2021. godine imala veći izvoz za 34,8 odsto nego prošle godine u istom periodu. Što se tiče Federacije BiH, izvoz je veći za 38 odsto, što znači da se iskoristila šansa promjena u globalnim lancima dobavljača za naše kompanije koje su uspjele zahvaljujući dosadašnjim pozitivnim utiscima koje su ostavljali zbog svojih ugovora da dobijaju bolje i zahtjevnije ponude, ali i ugovore sa većim stepenom realizacije.

 

I u prerađivačkoj industriji takođe se bilježi rast, na šta je sigurno uticalo i povećanje cijena, jer ista roba ne košta jednako kao što je bilo godinu dana ranije. Bilježimo povećanje i obima proizvedene robe.

 

Broj radnika u BiH je dostigao pretpandemijski i svi podaci govore u prilog tome da ovom godinom treba da budemo zadovoljni.

 

Kako je rastao izvoz, tako je rastao i uvoz, ali opet ne u tolikoj mjeri kao izvoz te možemo reći da se BiH bolje pozicionira jer nam je svakako cilj da se što više robe izveze. Što se tiče godine koja je pred nama, očekujem da ćemo nastaviti istim tempom, s tim da nas očekuje sigurno poskupljenje energenata, kao i cijene električne energije, ali oporavak je sigurno vidljiv.

 

BiH je država koja se može gledati kroz dva filma: jedan je privredni gdje se naiđe na bezbroj pozitivnih priča, firmi koje uspijevaju, stranih investitora koji dođu na naše tržište pa uspiju. S druge strane, to je politički "film" kada se pomisli da je u rasulu. Naravno da politički dio usporava privredni razvoj.

 

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS

U godini koja je na izmaku nakon šest godina smo dobili izmjene Zakona o radu, i vratili smo koalicioni ugovor kao jedini način ugovaranja plata između poslodavaca i radnika. Dobili smo konačno i Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, što je bila naša inicijativa i taj zakon je stupio na snagu.

 

U ovoj godini smo imali dva puta povećanje plata, iako nedovoljno i simbolično, ali su se nekako "mrdale" i sigurno je da u narednom periodu ostaje veliki zadatak da se plate i dalje povećavaju i mi ne odustajemo od toga, jer su to sigurno rješenja koja mogu doprinijeti da radnici ne odlaze s ovih prostora.

 

Zadnjih dana decembra suočavamo se sa velikom inflacijom, odnosno krizom energenata, koja je prouzrokovala tu inflaciju jer je veliki skok cijena, a manja kupovna moć, tako da je jedino rješenje da se zaštiti standard građana to da plate rastu. Ono sa čime ćemo se suočiti odmah nakon praznika je porast cijena, što će sigurno otežati život građana.

 

Iako je prosječna plata prešla magičnu cifru od 1.000 KM, što je bio cilj u godini koja je iza nas, mi i dalje nastojimo i nastavićemo da pritišćemo naše partnere da se plate i dalje povećaju, jer su male i nedovoljne da se pristojno živi.

 

Male plate, ali i loš položaj sigurno su glavni razlozi odlaska velikog broja radnika. Radnici plate koje zarade treba da dobiju u potpunosti na bankovni račun da siva ekonomija bude dio prošlosti.

 

Isplaćivanjem plate u kovertama poslodavci potkradaju i socijalne fondove, a isto tako uskraćuju mogućnost radnicima da mogu kreirati svoje velike životne projekte, kao što su kupovina stanova jer sa najnižom platom i ostatkom u kovertu vi niste kreditno sposobni. U narednoj godinu očekujem da će plate rasti najmanje 10 odsto, te da najmanja plata najviše raste, kao i da "zategnemo" određena zakonska rješenja.

 

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS

Iako smo mislili da je 2020. godina turbulentna sa pojavom pandemije, ispostavilo se da je ipak 2021. godina turbulentnija, a pored problema sa virusom korona koji su se nastavili u ovoj godini, imali smo problema sa rastom cijena, ali i sa pojavom inflacije, ali istovremeno smo imali i povećanje izvoza.

 

Istovremeno, ekonomski rezultati su dobri, a s druge strane upućuju i na moguću opasnost u budućem vremenu u smislu problema sa inflacijom ili eventualnog zaustavljanja izvoza.