Foto: Pixabay

Priprema espresa je vještina za koju je potrebno iskustvo kako bi se proizveo savršeni napitak. Na međunarodni dan espresa, podsjećamo se početka rituala pijenja ove kratke kafe.

Iako je sada svjetski dostupna i korišćena, na samom početku su je mnogi vladari zabranjivali, jer se smatralo da podstiče revolucionarne misli i promjene ponašanja. Zbog energije koju kafa daje kada se konzumira, često se, mješanjem sa mašću pripremao sit obrok. Zanimljivo je i da zrna kafe, kao koštice bobica koje rastu u žbunu, pripadaju porodici voća. 
 
I pored zabrana, u 16. vijeku njena trgovina se proširila svijetom, a glavna luka preko koje je kafa dolazila u Evropu, bila je Venecija. U isto vrijeme prodavnice kafe postaju mjesto okupljanja lokalnih intelektualaca, a zatim i širokih narodnih masa. Do kraja 18. vijeka samo je Venecija imala preko 200 ovakvih prodavnica.
 
Milanski inženjer Luiđi Becera je 1901. godine prvi put napravio espreso koristeći parnu mašinu kako bi se proizvjela kratka, jaka, kremasta tečnost bez grudvica u boji lješnika. Naziv espreso dobila je zbog brzine kuvanja, a posjetioci su mogli da piju svoj espreso stojeći dok razgovaraju o poslu ili čitaju novine.  
 
Ako vas put odvede u Italiju, zemlju espreso kafe, poručite dopio (dupli), ristreto (sa više tople vode), makijato (sa mlekom), kapućino (sa penom od mleka) ili koreto (sa dodatkom likera).
 
Najveći proizvođač kafe danas je Brazil, sa skoro 40 procenata ukupne proizvodnje. U Srbiji se sve više konzumiraju napici "iz espreso aparata", iako je i dalje na tržištu najzastupljenija domaća crna kafa.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )