Kako je istaknuto, sve zemlje regiona su izuzetno zavisne od fosilnih goriva, i to od uglja, kad je u pitanju proizvodnja električne energije, i prirodnog gasa, koji, kako je napomenuto, gotovo sto odsto dolazi iz Rusije putem gasovoda.

 

Međutim, iako su, kako je istaknuto, Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija u stoodstotnoj  zavisnosti od Rusije, ukupnan udio gasa u energetskom miksu nije značajan, osim kad je u pitanju Srbija, koja je, kako je naglašeno, uspjela da od Rusije dobije povoljan ugovor o nabavci gasa.

 

Najvažniji zaključak studije je, kako je naglašeno, da zapadni Balkan svoju energetsku bezbjednost može osigurati samo ako se priključi pravilima i regulacijama EU.

 

"Region će morati poštovati evropsku regulaciju i politike. To je posebno važno kada je riječ o Zelenoj agendi, čiji je centralni dio tranzicija ka obnovljivoj energiji", naglašeno je u ovom izvještaju.

 

Činjenica da je većina zemalja ovisna o uglju, kako je naglašeno, znači da će biti ugrožena njihova sposobnost da ispoštuju evropske regulacije o postepenom izbacivanju termoelektrana iz energetskog miksa i otvaranja ozbiljnih kapaciteta u proizvodnji iz obnovljivih izvora.

 

"Kako bi preživjele energetsku krizu, zemlje zapadnog Balkana će morati poboljšati saradnju među sobom unutar okvira Berlinskog procesa. Na primjer, mogle bi pripremiti prijedloge o zajedničkim investicijama u obnovljivu energiju i integraciju tržišta električne energije i gasa", istakli su.

 

Iako je energetsko tržište zapadnog Balkana malo, naglašavaju da ono može imati ključnu ulogu u evropskoj energetskoj stabilnosti.

 

"EU bi trebalo da izgradi energetske koridore i mreže na Balkanu. Takve mreže bi bile ključne u geopolitičkoj utakmici između Zapada i Rusije. Krajnje je vrijeme da EU pokrene hrabar i opsežan koncept energetske bezbjednosti u cijeloj jugoistočnoj Evropi", preporučeno je.

 

Evropska komsija, u okviru Zelene agende i povećanja energetske sigurnosti, planira čitav niz energetskih projekata u BiH i na zapadnom Balkanu, a jedan od njih, o kojem je nedavno pisala i hrvatska štampa, odnosi se na novu mrežu dalekovoda, od kojih jedan kreće od Banjaluke pa se kroz Hrvatsku povezuje s elektroenergetskom mrežom EU.

 

Kako smo našli na sajtu Evropske asocijacije elektroprenosa, radi se o planiranom 400-kilovoltnom dalekovodu ukupne dužine 155 kilometara, zvaničnog naziva "Banjaluka - Lika".

 

Koliki je značaj ovog koridora za BiH, a posebno Republiku Srpsku, svjedoči podatak da je Srpska  jedan od svega nekoliko subjekata u cijeloj Evropi koji veći dio svoje proizvodnje električne energije izvozi.

 

Matan Žarić, direktor "Elektroprenosa BiH", kaže za "Nezavisne novine" da je BiH zainteresovana za izgradnju ovog dalekovoda, ali da je zbog planova u susjednoj Hrvatskoj došlo do njegovog odgađanja, tako da se ne može očekivati da ti radovi počnu u narednih nekoliko godina.

 

On je pojasnio da se radi o dalekovodu najveće snage i da bi on bio jako važan ne samo za Banjaluku, već i za cijelu zemlju, ali da i bez njegove izgradnje snabdijevanje električnom energijom nije ugroženo.

 

"Neće doći u pitanje napajanje, ali sigurnost je veća kada imate takav 400-kilovoltni dalekovod s više strana, a ne samo s jedne. Mi kao 'Elektroprenos' i država smo zainteresirani da se taj projekt uradi", rekao je Žarić.

 

Žarić je naglasio da Evropa želi da što bolje poveže sve zemlje dobrom elektroenergetskom mrežom, ali takođe dodaje da je BiH i bez ovog dalekovoda dobro povezana s ostatkom Evrope.

 

"Imamo još nekoliko interkonekcija koje treba da završimo, ali smo u biti dobro povezani. Recimo, imamo dalekovode prema Sremskoj Mitrovici i prema Đakovu, dolje kod Trebinja prema Crnoj Gori i kod Mostara prema Hrvatskoj. Ne postoji opasnost od zagušenja, naši prenosni kapaciteti su dobri. Jedini problem koji možda imamo je što nemamo poveznicu Posušje - Drvar preko Bihaća. U zadnje vrijeme na tom potezu imamo mnogo solarnih postrojenja i svi žele da ih grade. Mogli bismo doći u problem kako evakuirati tu energiju", pojašnjava on.