Foto: Arhiva

Evropska unija usvojila je zakon o izdvajanju vanredne dobiti ostvarene od zamrznute imovine ruske centralne banke, što je prvi konkretan korak ka cilju EU da iskoristi novac Moskve za finansiranje obnove Ukrajine.


Evropska unija i Grupa 7 zamrnule su oko 300 milijardi evra sredstava Banke Rusije nakon početka rata u Ukrajini. EU i G7 raspravljaju duže od godinu dana o tome da li i kako se ova sredstva mogu koristiti. Sjedinjene Američke Države su predložile potpunu konfiskaciju ruske imovine, ali zvaničnici EU smatraju to pravno rizičnim, prenosi Rojters.
 
Dvije trećine ruskog novca nalazi se u EU, a većinu sredstava drži belgijska klirinška kuća Juroklir (Euroclear). Do sada su samo porezi na imovinu u Belgiji bili usmjereni ka namjenskom fondu za Ukrajinu kojim upravlja belgijska vlada.

Novi zakon predviđa da je centralnim depozitarima hartija od vrijednosti, kao što je Juroklir (Euroclear), zabranjeno korišćenje neto dobiti i da moraju da drže odvojeno prihode od ruske imovine. U saopštenju Savjeta EU navedeno je da je odluka donijeta u skladu sa stavom G7 i da zakon postavlja jasna pravila za subjekte koji raspolažu ruskom imovinom.
 
EU procjenjuje da bi oko 15 milijardi evra takvog profita moglo da se izdvoji za Ukrajinu u naredne četiri godine. Odvojeno, EU je pristala da dodijeli 50 milijardi evra pomoći Kijevu. Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba pozdravio je odluku EU.
 
Moskva je ranije saopštila da bi svaki pokušaj upotrebe zamrznute ruske imovine kao kolaterala za prikupljanje sredstava za Ukrajinu bio protivzakonit i doveo bi do višegodišnjih sudskih sporova na kojima bi Rusija to osporila.


Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )