Foto: DW

Najnovije tenzije na istoku Azije i kineske sankcije protiv Tajvana oštar su podsjetnik Evropskoj uniji koliko je zavisna o ovom ostrvu, posebno što se tiče njegovog sićušnog, ali ključnog proizvoda.

Upitanju je, naime, tajvanska proizvodnja kompjuterskih čipova.
 
Kina je u odgovoru na posjetu američke zvaničnice Nensi Pelosi Taipeju u srijedu zabranila neku trgovinu sa Tajvanom i održala vojne vježbe “sa živom municijom” u moru oko sporne teritorije. U međuvremenu su i Sjedinjene Američke Države najavile vojne vježbe blizu Kine, što će dodatno zaoštriti odnose dve sile.
 
 “Politiko” piše da je zbog vojnih vježbi vazduhoplovni i pomorski saobraćaj morao da izbjegava područje, čime je demokratska ostrvska nacija sa 23 miliona stanovnika efektivno blokirana. Kina, koja smatra Tajvan dijelom svoje teritorije, se za sada ograničila na zabranu izvoza pijeska ostrvu, zajedno sa uvozom citrusnog voća, te smrznute skuše sa Tajvana na kopno.
 
Ali, rizik za Taipei i zapadne kompanije koje zavise od tajvanske proizvodnje čipova je daleko veći. Strahuje se da će Peking pooštriti mjere u budućnosti, poput potpune blokade ili čak kineske invazije.
 
Mašinerija i uređaji su prošle godine činili skoro 60 odsto uvoza EU sa Tajvana. Najveći strah evropskih firmi bio bi iznenadni prekid isporuke elektronskih čipova koje pravi najveća svjetska kompanija za poluprovodnike TSMC. Kompanija zauzima više od polovine autsors tržišta poluprovodnika i priča se da ima klijente poput “Epla” i “Kvalkoma”.
 
Kao znak važnosti koju SAD pridaju TSMC, Pelosi se tokom svoje posjete srela sa predsjednikom kompanije Markom Liuom, ukazuje “Politiko”.
 
 
Problem za Evropu je što je tokom godina izgradila zavisnost od tajvanskih čipova, a kineski napad mogao bi momentalno da uništi ključnu liniju snabdijevanja i to sa malo ili nimalo upozorenja.
 
 
Kako EU može da se zaštiti od takvog rizika?
 
Prvo, bloku manjka ekspertiza koju je Tajvan privukao. Kako navodi “Politiko”, TSMC je krajem osamdesetih osnovao Moris Čang, bivši inženjer “Teksas instrumentsa”. On je odličan primjer kako su zapadne tehnološke kompanije izgubile na stručnosti koja dolazi sa specijalizovanim procesom.
 
Takođe, zbog fleksibilne kulture zapošljavanja na Tajvanu proizvođači čipova mogu lakše da unajmljuju ili otpuštaju radnike kako bi se uskladili sa padovima i porastima potražnje, kako je ukazao Ludo Deferm, izvršni potpredsjednik istraživačkog centra za poluprovodnike “Imek” u Levenu.
 
Drugi problem je je jedinstvena priroda čipova koje TSMC isporučuje. Kompanija nije samo ključna za elektroniku koja je sveprisutna u pametnim telefonima ili laptopovima, ona već pravi savremenije čipove, poput onih od pet nanometara ili manje, koji će biti ključni za autonomnu vožnju.
 
– U stvari postoje samo dvije fabrike u svijetu koje mogu da naprave čipove ispod pet nanometara. To su TSMC i “Samsung”. TSMC je potpuno dominantna, potpuno smo zavisni od nje – rekao je “Politiku” Herman Hauser, osnivač “Ejkorn kompjutera”.
 
Zašto Tajvan treba Evropu?
 
Tenzije između Kine i Tajvana otvaraju pitanje kako će i Peking i Brisel ići dalje. Ključna uloga TSMC nije prošla neopaženo u kopnenoj Kini. Jedan kineski ekonomista je u spornom govoru u junu otvoreno pozvao Peking da “zauzme” kompaniju. Neki zapadni posmatrači su međutim skeptični po pitanju materijalizacije ove prijetnje, navodeći da prosto nije u interesu Kine da to uradi jer se TSMC oslanja na druge kompanije za obezbjeđivanje opreme, poput holandske ASML.
 
Na isto je ukazao sam šef TSMC Liu, u rijetkom intervjuu za CNN, upozoravajući da će njegova kompanija biti nefunkcionalna ako Kina izvrši invaziju na Tajvan. Hauser je ukazao da je to ono što daje moć EU.
 
– Imamo ulog kao Evropa. Niko u svijetu ne može da proizvede čipove ispod pet nanometara bez alatki koje pravi ASML – istakao je on.
 
“Nezamislivi scenario”
 
Ipak, sama pomisao na “nezamislivi scenario” – potpuno odsjecanje pristupa tajvanskim čipovima – bez sumnje će motivisati evropske zakonodavce i firme da ubrzaju postojeće planove za preusmjeravanje proizvodnje nekih čipova i udvostruče evropski tržišni udio u globalnom lancu vrijednosti poluprovodnika.
 
Evropska komisija je u februaru predstavila planove za čipove vrijedne 43 milijardi evra kako bi privukla određene proizvođače na evropski kontinent. Napredak na tom planu je veoma spor, jer se EU bori da natjera kompanije da prebace svoju proizvodnju u blok.
 
TSMC se umjesto Evrope, odlučio da otvori fabrike u Japanu i Arizoni.
 
– Nažalost, trenutno pokušavamo da uradimo pomak sa “Intelom” ali on prosto nema tu tehnologiju. Moramo to da uradimo sa TSMC i “Samsungom”. Ne razumijem zašto nemamo ozbiljnije razgovore sa tim kompanijama – rekao je Hauser, piše Blic.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )