Osumnjičeni su pod istragom i dovode se u direktnu vezu s maloljetnim počiniteljem terorističkog djela, procesom njegove indoktrinacije i to kroz vaninstitucionalna vjerska druženja, jasno su poručili iz Tužilaštva. Prilikom pretresa koje su osumnjičeni koristili, SIPA je pronašla oružje, municiju, veću količinu laptopa, telefona, ali i veću količinu novca, te papirića na arapskom jeziku.

“Poučen prijašnjim iskustvima i određenih istraživanja krivičnih djela terorizma, ako uzmemo napad na Američku ambasadu pa i nadalje, da smo imali spektakularna privođenja a na kraju smo imali puštanje takvih ljudi da se nije moglo ništa povezati sa datim slučajem, tako da i tu treba malo sačekati, ostaviti, ne vršiti pritisak na istragu”, rekao je za N1 Armin Kržalić, profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka.

Evidentno je da fenomen, kako su ga na Zapadu nazvali, tik tok terorista, nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu. Nadležni sumnjaju kako su društvene mreže bile ključne u pripremi terena maloljetnom S.E.

“Federalna uprava policije kada policijski službenici identifikuju takav sadržaj izvrše se provjere, iskomunicira se sa policijskim službama iz drugih država. Obratimo se kompaniji TikTok zbog identifikacije navedenog korisnika. Ta j sadržaj mora da ima elemente krivičnog djela propisanih u BiH”, pojašnjava Srđan Mičić, iz Odjela za borbu protiv terorozma Federalne uprave policije (FUP).

Tik tok s kratkim video sadržajima, popularna je mreža među mladima i u BiH, zbog brzog širenja sadržaja, time i opasnija, ukoliko se plasiraju radikalne ideje. Stoga nadležni upućuju apel svim građaniam da se ne libe prijavite sve sumnjive objave najbližoj policijskoj stanici ili pak odgovornoj ustanovi u koju imaju povjerenja.

“Građani mogu prijaviti i anonimno. Mi imamo u Centru za sigurni internet do sada imamo preko 4700 prijava koji ne moraju nužno značiti da se odnosi na govor mržnje, terorizam i slično. U odnosu na sva dešavanja u BiH i svijetu, nemamo dovoljno prijava”, naglašava Adi Pejdah, stručnjak u Centru za sigurni internet.

Terorizam koji je pri tome izvršio maloljetnik, pokrenulo je niz pitanja, ali i odgovornosti mnogih u lancu. Pitanje koje se danima može čuti na različitim adresama je “šta nam se dešava s djecom”. Struka upozorava, porodica je najodgovornija, ne zaostaje ni škola.

“Ne možemo ne znati gdje su nam djeca, gdje su izašla, kad se vraćaju, to ne može nijedna institucija da se bavi s tim, nego roditelj. Svaki odgovoran roditelj je dužan da brine o svom djetetu, ukoliko to ne može postoje institucije koje mu mogu pružiti podršku. Ukoliko i tad ne može centar za socijalni rad po porodičnom zakonu može poduzimati dalje mjere od upozorenja prema roditeljima, nadzora nad vršenjem roditeljskog staranja pa do krajnje mjere izuzimanja djeteta iz porodice”, kazala je u programu N1 Dženita Ljuca iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku Kantona Sarajevo.

Melisa Mizdrak, iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS, ističe da su i škole dužne svakako da pored obrazovne uloge imaju i svoju odgojnu ulogu.

“Jer ne zaboravimo da djeca veliki dio dana provode u školi sa svojim nastavnicima, a oni su educirani i stručni ljudi koji svakako mogu prepoznati ukoliko postoji mogućnost da je ugrožen najbolji interes djeteta”, zaključuje.

Kazna zatvora za krivično djelo terorizam ukoliko je počinilac s umišljajem ubio neku osobu je od deset godina zatvora do doživotnog zatvora. No s obzirom na to da je u ovom slučaju počinilac maloljetan njemu će se moći izreći tek odgojne mjere. No kazna za sve one koji pomažu, podstrekuju ili učine bilo kakvu radnju koja će voditi do krivičnog djela terorizma je do osam godina zatvora.