Foto: Tanjug/AP

​BRISEL - U novom geopolitičkom kontekstu pred Evropom su dva puta kojima može krenuti - nastaviti kao dosad ili iskoristiti trenutak i mobilizovati goleme resurse koje ima za odbranu demokratije, istakla je predsjednica EK, Ursula fon der Lejen u pismu čelnicima država članica EU.

"Pred nama su dva moguća puta. Prvi se sastoji da kroz ovaj period prođemo usvajajući menadžerski pristup koji nam omogućava da djelujemo na situaciju na terenu, u Ukrajini ili drugdje, fragmentarno ili postepeno", napisala je Fon der Lejen čelnicima EU uoči vanrednog samita, koji će se održati u četvrtak, a isključivo je posvećen evropskoj odbrani i podršci Ukrajini.

"Drugi je da iskoristimo priliku, da mobilizujemo goleme resurse koje Evropa ima, da prizovemo svoj kolektivni duh za odbranu demokratije. Vjerujem da je ova druga opcija naš jedini izbor. To je na, kraju krajeva, naša svrha", kaže se u pismu.

Predsjednica Komisije kaže da je za drugu opciju potrebno osloboditi evropski industrijski i proizvodni kapacitet i usmjeriti ga na sigurnost. "Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i o čemu zavisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu", stoji u pismu Fon der Lejenove.

Predsjednica Komisije navodi da je "Evropa vrlo zahvalna" Sjedinjenim Državama na podršci i ulozi koju su decenijama imali za njenu sigurnost.

"Kao predsjednici Komisije, snažni odnosi sa Sjedinjenim Državama jedan su od mojih glavnih ciljeva, bilateralno i kroz grupu G7", ističe i dodaje da se kontekst u kojem se danas nalazimo radikalno i drastično mijenja. 

"Temelji na kojima je izgrađen cijeli poslijeratni evropski politički i ekonomski poredak uzdrman je do srži. A kad je evropski poredak uzdrman, istorija nas uči da cijeli međunarodni sistem može biti destabilizovan", stoji u pismu Fon der Lejen.

Predsjednica Komisije u svom pismu čelnicima država članica iznijela je plan za naoružavanje Evrope u pet tačaka, koji bi mogao mobilizovati blizu 800 milijardi evra.

Najveći dio od toga iznosa, oko 650 milijardi evra, osigurale bi države članice iz svojih proračuna, a preostalih 150 milijardi osiguralo bi se zajedničkim zaduživanjem, prenosi "Index".

Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )