Odluku o oduzimanju mandata CIK BiH donio je nekoliko dana nakon što je Sud BiH 1. avgusta objavio da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Riječ je o nametnutim odlukama Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje kao takvog jer nije, kao njegovi prethodnici na tom mjestu, imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN. 

U CIK-u je u petak potvrđeno da su proslijedili Sudu BiH žalbu advokata na odluku o oduzimanju mandata Dodiku, a uz to su poslali i svoje izjašnjenje.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH mora odlučiti o žalbi u roku od tri dana od prijema, tako da će konačna odluka u ovom dijelu biti poznata najkasnije u srijedu ili četvrtak.

Sagovornici "Glasa" ističu da je, ukoliko sudije odbiju žalbu, CIK obavezan da raspiše prijevremene izbore za predsjednika Republike koji moraju da budu održani u roku od 90 dana, a sa druge strane podsjećaju da se Dodikov pravni tim obratio i Ustavnom sudu BiH.

Od sudija traže da donesu privremenu mjeru koja bi značila da se stopira izvršenje presude Suda BiH, ali stav sudija bi o tom zahtjevu trebalo da, prema dosadašnjim najavama, bude poznat tek do kraja septembra.

Pravnik i bivši predsjednik CIK-a Branko Petrić za "Glas" tvrdi da je odluka CIK-a donesena suprotno Ustavu Republike Srpske jer se kao uslovi za prestanak mandata predsjedniku navode samo opoziv i ostavka.

- Ne mogu se zakonom ni entiteta ni BiH ti razlozi dopisivati. Osim toga, ima i stav Suda po jednoj našoj odluci, mislim na CIK, iz prošlosti da je Ustav FBiH, kada smo popunjavali tamošnji Dom naroda, dio jedinstvenog sistema i da nijedan zakon na nivou entiteta ni BiH ne može biti suprotan njemu. Sud bi trebalo da sudi na odnosu principa ustavnosti - rekao je Petrić.

Ipak, smatra da je teško vjerovati da će se sud držati utvrđenog i jedinog ispravnog stava, a to je da su ustavi iznad zakona.

- Zakon koji je donesen, sudski postupak i sve što smo gledali je vođeno samo jednim ciljem. Sve drugo je imaginarno. Niko se sada niti usuđuje niti ima kapaciteta ili hrabrosti, od Tužilaštva preko sudija do članova CIK-a, da se suprotstavi sili u korist prava. Donose odluke koje od njih očekuju i traže. I od mene se tražilo to, ali su kasnije dovedeni oni koji će ispuniti zadatke - rekao je Petrić.

Ponovio je da se Vanja Bjelica Prutina, kao članica CIK-a, morala izuzeti prilikom odlučivanja u predmetu "Dodik" zbog spora koji se vodi na sudu, a u kojem su oni akteri.

- Po svim pravilima postupka, osoba koja odlučuje o nečijim pravima i interesima ne može odlučivati ako postoji lični interes ili odnos - kaže Petrić.

Poručio je da je, kada se podvuče crta, pred Srpskom izazovan period.

- U Ustavu Srpske piše da predsjednik u slučaju spriječenosti određuje potpredsjednika koji će ga mijenjati. Ovo ne bi bilo spriječenost jer nije, na primjer, u pitanju bolest, i ne može da odredi nikoga. U prošlosti smo imali primjer kada je umro tadašnji predsjednik Milan Jelić pa je Narodna skupština ovlastila predsjednika republičkog parlamenta da obavlja dužnost predsjednika, ali nije to baš pravno održivo rješenje. Tome se pristupilo jer se Adil Osmanović, kao potpredsjednik, odmah promovisao kao vršilac dužnosti predsjednika i planirao da raspusti i Skupštinu - podsjetio je Petrić.

Smatra da, u slučaju odbijanja žalbe odbrane na odluku CIK-a, slijedi jedna pravna praznina jer nećemo imati osobu koja obavlja dužnost predsjednika.

- Potpredsjednici to ne mogu jer ih nije ovlastio predsjednik niti to više može kada mu prestane mandat. Predsjednik više ne bi smio obavljati bilo šta iz njegove nadležnosti jer bi se ušlo u velike probleme - naveo je.

Ističe da su posljednje odluke imale višestruke ciljeve.

- Glavni cilj je da Dodika, kao ličnost, uklone iz političkog života. Drugo je da bude omalovažena institucija predsjednika i da samu Republiku uvede u haos i bezakonje - zaključio je Petrić.

Jedan od sagovornika "Glasa" upućen u dešavanja je, govoreći o slučaju "Dodik" skrenuo pažnju na presudu Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića.

- Nije tu najvažnija stvar u vezi sa legitimnošću o kojoj svi govore, nego što postoji stav da ne može zakon sa nivoa BiH da derogira ustav entiteta - rekao je naš sagovornik.

Internet stranica
Advokat Milan Petković nedavno je istakao da presuda donesena protiv predsjednika Republike predstavlja jedinstvenu praksu pravosuđa u BiH koje se poziva na odluke objavljene na internet stranici i u medijima, a ne na odluke koje su objavljene u "Službenom glasniku".

- Zakon ne može stupiti na snagu zato što ga je Šmit objavio na internet stranici - naglasio je.