Inače, ovaj zakon nekoliko puta je dolazio na dnevni red, i uglavnom je sa njega skidan jer nije bilo dogovora o njegovom sadržaju. Osim nadležnosti, za SNSD je sporno i to što se kao sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH navodi Istočno Sarajevo, a ne Banjaluka. Na Istočnom Sarajevu insistiraju stranke "trojke", odnosno SDP, NiP i Naša stranka, a na Banjaluci SNSD. Zbog tog sporenja, zakon o sudu kojim se, između ostalog, osniva Apelaciono odjeljenje nekoliko puta je povučen iz procedure, a lideri političkih partija koji su donedavno činili vlast na nivou BiH (HDZ, SNSD, NiP, Naša stranka i SDP) nikada nisu uspjeli da ga usaglase.

Davor Bunoza, ministar pravde, rekao je da je i dalje sporno sjedište Apelacionog odjeljenja koje se osniva, te da je neophodno naći kompromis, jer je sjedište drugostepenog suda manje bitno u odnosu na ostale stvari koje su regulisane nacrtom zakona.

Naglasio je i da je cilj da se novim zakonom obezbijedi nezavisnost drugostepenog suda, u koji bi sudije birao Visoki sudski i tužilački savjet, kao i da prvostepeni i drugostepeni sud imaju posebne predsjednike sudova, što trenutno nije slučaj.

"Precizirali smo i nadležnosti ovog suda u skladu sa međunarodnim standardima. To je i suština ovog nacrta novog zakona i ne vidim razlog da nacrt zakona koji predlaže Ministarstvo pravde ne bude usvojen u zakonodavnoj proceduri", kazao je Bunoza.

Za razliku od ranije, kada se izbjegavalo preglasavanje ministara iz Republike Srpske, na današnjoj sjednici nije isključena mogućnost da se to ipak desi, s obzirom na to da stranke "trojke", odnosno ministri iz tih stranaka smatraju da SNSD više nije dio većine u Predstavničkom i u Domu naroda. Ako je suditi po ranijim izjavama, ministre iz reda "trojke" mogli bi podržati i ministri koji dolaze iz HDZ-a, tako da je sve izvjesnije da Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, i Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, budu preglasani.

Za razliku od SNSD-a, koji je u svim dosadašnjim pregovorima insistirao na tome da sjedište budućeg Apelacionog odjeljenja, koje se osniva kao posebna struktura, bude u Banjaluci, opoziciji iz Republike Srpske nije sporno da to sjedište bude u Istočnom Sarajevu.

Podsjećanja radi, lideri stranaka "trojke" u nekoliko navrata su rekli da se slažu da sjedište bude Istočnom Sarajevu, ali da ne prihvataju da bude u Banjaluci.

Darko Babalj, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, već je kazao da će glasati za to da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Istočnom Sarajevu.

"Dodik (Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a) kaže da ne može biti sjedište u Istočnom Sarajevu nego u Banjaluci. Mi želimo da bude u Istočnom Sarajevu, glasaćemo za to i za to imamo ruke", rekao je Babalj.

S druge strane, Radovan Kovačević, delegat Kluba Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, za RTRS je izjavio da su najave iz opozicije da su spremni da podrže zakon o Sudu BiH na način da sjedište ne bude u Banjaluci nego po zahtjevu sarajevskih stranaka u Istočnom Sarajevu, samo još jedan dokaz da su za sopstvenu korist spremni platiti svaki ceh na račun Republike Srpske.

"Kada se tome doda da su spremni glasati i za proširenje nadležnosti Suda BiH i za to da Sud BiH dobije građansku nadležnost, odnosno mogućnost parnice, onda to još više zabrinjava. Djeluje kao da bi cilj mogao biti taj da Sud BiH odlučuje o imovini", rekao je Kovačević.

Inače, zakon o Sudu BiH jedan je od preostalih zakona čije usvajanje je neophodno za evropski put BiH, a osim njega tu je i novi zakon o VSTS-u koji je u fazi javnih konsultacija.