Podsjetimo, Kristofer Landau, zamjenik državnog sekretara SAD, poručio je u Ohaju, gdje se obilježavaju tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i održava sjednica Parlamentarne skupštine NATO-a, da Amerika nije zainteresovana za nametanje vizije ili preferencije nekih birokrata ili aktivista, te da mogu biti partner političarima.

U skladu sa navedenim, sagovornici "Nezavisnih novina" su uvjereni da SAD ne idu nikuda iz BiH, ali da će ostaviti prostor domaćim akterima da pokažu da li su sposobni za dogovor i izlazak iz najveće postdejtonske krize. Slične poruke mogle su se čuti i ranije tokom ove godine, podsjeća Denis Avdagić, spoljnopolitički analitičar.

"Ako uzmete u obzir američko posredovanje u Neumu, a potom, recimo, i izjavu američkog državnog sekretara Rubija, iz marta ove godine, kako potiču političke vođe u BiH da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog uz poziv partnerima u regiji da se pridruže u borbi protiv opasne destabilizacije, vidite konzistentnost u pristupu. Traži se dijalog i unutarnji dogovor prije svega, a kojim bi se relaksirale bilo kakve tenzije, a potom pronašlo rješenje za funkcionalnije upravljanje državom", kaže Avdagić te dodaje kako je uvjeren da su SAD spremne da pomognu u posredovanju ukoliko postoji spremnost za dogovor u BiH.

"A promatrate li pristup Trampove administracije, jasno je da bi oni rado participirali u takvoj mogućnosti. Neprihvatanje nerealnog ujedno znači, sa druge strane, kako su i dalje tu, a u slučaju spomenute destabilizacije", navodi Avdagić za "Nezavisne novine".

Branko Nešković, stručnjak za geopolitiku, uvjeren je da se nova administracija američkog predsjednik Donalda Trampa neće u budućnosti toliko baviti zapadnim Balkanom u cjelini, kao što je to do sada bio slučaj, jer, kako smatra, imaju nove prioritete.

"Njihova spoljna politika je okrenuta Indopacifiku i Kini, a uređenje prostora zapadnog Balkana je prepušteno Evropljanima koji bi odnose balkanskih naroda, država, konfesija, ekonomija trebali urediti prema svom nahođenju, a u skladu sa najboljim evropskim standardima, šta god to značilo", ističe Nešković.

Prema njegovom mišljenju, Amerikanci će samo nadgledati kako i u kom pravcu se procesi uređenja Balkana odvijaju.

"Uključivaće se samo u prijekoj potrebi", uvjeren je Nešković.

Smatra da se smanjenjem kočnice ka Balkanu od strane SAD otvara put Evropljanima za borbu za sticanje primata na ovom prostoru.

"Evropljanima se pomalo žuri, a ne treba zanemariti činjenicu da Balkan već tradicionalno predstavlja potencijalni dobitak u nadmetanju velikih igrača, i da bi EU proširenjem na ovaj prostor poslala neku vrstu poruke o povratku poljuljanog kredibiliteta na geopolitičkoj mapi svijeta", naglasio je Nešković za "Nezavisne novine".

Branimir Galić, novinar RTV Herceg-Bosne, kaže da poruke iz SAD znače povratak načelima međunarodnog prava i poštovanju suvereniteta BiH.

"Ova promjena američke politike svojevrsna je politička pljuska svima onima koji zagovaraju unitarizaciju BiH i promoviraju dominaciju većinskog nacionalizma kao poželjnog modela uređenja zemlje. Da je to tako, najbolje svjedoče reakcije vodećih pera probošnjačke ideje, osobito onih aktivnih na platformi X (bivši Twitter), gdje se Landauove poruke pokušavaju umanjiti, relativizirati ili potpuno prešutjeti", ocjenjuje Galić.

Za "Nezavisne" dodaje da narativ koji se mogao čuti u Ohaju od američke administracije ne odgovara prije svega onima koji BiH vide kao objekat međunarodne uprave i latentne unitarizacije izvana, nauštrb principa Dejtonskog mirovnog sporazuma, a ne kao subjekt političkog dogovora.

Na sličnom fonu bile su i poruke koje je u Ohaju poslala i Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

"Dejton nije izbrisao naše razlike - dao je organizaciju. Nije nametnuo jedinstvo - dao je strukturu", kazala je Cvijanovićeva, pa dodala da se pomenuta ravnoteža polako urušava.

"I to ne putem demokratskog mandata, već djelovanjem neizabranih međunarodnih aktera koji Dejton ne doživljavaju kao obavezujući sporazum, već kao živi dokument koji treba rastezati, tumačiti i prepravljati - bez saglasnosti domaćih aktera", istakla je Cvijanovićeva.

BiH je, dodala je, u prethodne tri decenije bila tretirana kao eksperiment.

"Tačno je da je BiH u proteklih 30 godina tretirana kao radikalni projekat izgradnje države. Taj eksperimentalni pristup vodio je zemlju iz jedne krize u drugu", poručila je ona.

Izrazila je nadu da će nova američka administracija sa Donaldom Trampom, predsjednikom SAD, na čelu, pomoći da "spasu demokratiju u BiH, gdje njena budućnost neće biti pisana dekretima i stranim diktatom, nego pravom i našim ustavom".

Ipak, pojedini tvrde da se u odnosu SAD prema BiH neće ništa promijeniti.

Prije svih tu je Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, koji je nakon zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a, koja je održana u Dejtonu, poručio da američki kurs ostaje isti. Ali se potom donekle i sam demantovao.

"Pitanje je koliko će Bosna i Hercegovina biti u fokusu, što može biti diskutabilno, jer se bave drugim temama i geografijama. Neupitno je iz svih razgovora koje smo imali, čuli smo čvrsta uvjeravanja da integritet, suverenitet i ustavni poredak ne mogu biti predmet nikakvih razgovora ni rasprava", kazao je Konaković te potom i priznao da je BiH sada mnogo više u fokusu Evrope nego što je to ranije bio slučaj.

"Taj neki novi geopolitički pristup predsjednika Trampa i američke administracije u kojem on provocira velike sile da se bave svojom geografijom, pa tako se od Evrope očekuje da bude aktivnija u rješavanju jugoistočne Evrope, zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine, što vidimo da se već dešava", rekao je Konaković.