Hoće li BiH oboriti neslavni rekord u deficitu?
Foto: Ilustracija
Bosna i Hercegovina bi ove godine mogla oboriti neslavni rekord u prethodnih nekoliko godina i povećati spoljnotrgovinski deficit, koji je 2022. godine iznosio 13,4 milijarde KM.
Naime, kako pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) koji su ustupljeni "Nezavisnim novinama", u 11 mjeseci ove godine spoljnotrgovinski deficit je iznosio 12,6 milijardi KM, dok je tokom prošle godine deficit iznosio 12,9 milijardi KM.
Znači, da bi BiH oborila ovaj neslavni rekord, potrebno je da u decembru deficit iznosi oko 800 miliona KM, odnosno da uvoz bude veći od izvoza za ovaj iznos.
Ako pogledamo da je u prosjeku mjesečni deficit veći od milijardu KM, onda su, nažalost, velike šanse da će se ovo i desiti.
U podacima UIO BiH piše da je tokom 11 mjeseci ove godine uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 27,98 milijardi KM, dok je izvoz iz države bio 15,38 milijardi KM.
Podsjećamo, tokom prošle godine uvoz je iznosio 29,95 milijardi KM, dok je izvoz bio težak 17,05 milijardi KM.
Tako je tokom ove godine najviše uvezeno mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda iz njihove destilacije za 3,37 milijardi KM, slijede nuklearni reaktori, kotlovi i mašine za 2,49 milijardi KM, pa vozila i njihovi dijelovi i pribor za 2,26 milijardi KM.
S druge strane, najviše je "otišlo" električnih mašina, opreme i njihovih dijelova, za 1,44 milijarde KM, pa nuklearnih reaktora, kotlova i mašina za 1,29 milijardi KM, te namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda za 1,1 milijardu KM.
Hrvatska je zemlja iz koje smo uvezli najviše robe tokom ove godine, i to za 5,4 milijarde KM.
Iz Srbije je uvezeno proizvoda za 3,7 milijardi KM, a iz Njemačke za 2,4 milijarde KM.
Najviše je plasirano proizvoda u Hrvatsku, za 2,4 milijarde KM, Njemačku 2,33 milijarde KM, te Srbiju 1,69 milijardi KM.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je za "Nezavisne novine" da problemi visokog deficita proizlaze iz nepovoljnih dohodnih odnosa razmjene.
"Naime, razlika u cijenama uvoznih i izvoznih proizvoda u korist uvoznih generiše visoke vrijednosti deficita. Ukoliko se na to doda smanjenje izvoza usljed pada tražnje na EU tržištu u ovoj godini, onda ovi podaci ne treba da čude. Dugoročno posmatrano, smanjenje deficita će se desiti sa strukturnim promjenama naše izvozne strukture u smislu povećanja učešća djelatnosti višeg nivoa dodate vrijednosti u odnosu na trenutno dominantne resursno-intenzivne izvozno orijentisane proizvodnje. Isto tako, kroz ekonomsku politiku je potrebno osmisliti i podržati proizvodnje koje bi supstituisale postojeći uvoz što bi rezultiralo smanjenjem trgovinskog deficita", objasnio je Mlinarević.