Foto: Ilustracija
Ako bi se analizirao mogući napredak Bosne i Hercegovine na putu ka Europskoj uniji na temelju događaja iz prethodne godine, moglo bi se zaključiti da bi i 2025. mogla biti godina propuštenih prilika.
Prošle godine, Evropski savjet izrazio je spremnost za početak pregovora o članstvu s BiH, pod uvjetom ispunjavanja nekoliko koraka, uključujući zakone o sudovima i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, kao i imenovanje glavnog pregovarača. Očekivalo se da će ovi zadaci biti završeni do ljeta, ali to se nije dogodilo.
Evropski dužnosnici su u više navrata, uključujući i nezvanične razgovore s predstavnicima medija, izrazili spremnost da se prva međuvladina konferencija održi već ovog marta. Međutim, s obzirom na raspoloženje unutar političkih struktura u BiH, posebno unutar vladajuće koalicije, teško je očekivati bilo kakav konkretan dogovor do tada.
Sudski proces protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, dodatno komplicira situaciju. Presuda u ovom slučaju, bez obzira na ishod, mogla bi izazvati novu političku krizu. BiH se također suočava s geopolitičkim imperativima zapadnih zemalja da Zapadni Balkan ne postane regija destabilizacije, što je otvorilo prostor za političke i financijske inicijative iz EU.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, izjavio je za “Nezavisne” da postoji šansa da BiH u 2025. godini ostvari značajan napredak otvaranjem pregovora o članstvu u EU.
“Iz iskustva zemalja koje su to nedavno uradile kod nas u regiji, na primjer Albanije, jasno je da kada se formalno otvore pregovori o članstvu, onda idu određeni tehnički procesi i procedure koje uključuju upoznavanje institucija BiH sa sadržajem samih pregovora po 35 poglavlja, kao i priprema pregovaračkih pozicija i objašnjavanja šta je to što BiH mora uraditi kako bi otvorila onaj prvi klaster”, rekao je Ćerimagić.
On nije sumnjao da je korak BiH prema EU realan u 2025. godini, uz napomenu da bi tokom godine BiH mogla usvojiti Plan rasta i početi s provođenjem reformi koje su naznačene u samom planu. “BiH se nude i neke druge opcije koje će neke zemlje zapadnog Balkana tokom godine uspjeti da iskoriste, kao što je SEPA, odnosno mogućnost da građani i privreda transakcije iz evrozone ka BiH provode dosta jeftinije, odnosno na isti način kao u samoj evrozoni,” dodao je Ćerimagić.
Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, također je istaknuo važnost imenovanja glavnog pregovarača i konsolidacije mehanizma za koordinaciju, koji je trenutno neefikasan. “Očekuje se i aktivacija Plana rasta za BiH, i unapređenje u kontekstu harmonizacije unutrašnjeg tržišta sa tržištem EU u kontekstu Berlinskog procesa,” rekao je Kočan.