Uvjerljivi šampioni pretjerane tjelesne mase su hrvatski muškarci jer ih čak 73 posto ima višak kilograma, a udio preteških muškaraca najniži je u Francuskoj i iznosi 53 posto. Najmanji postotak žena s prekomjernom težinom u EU ima Italija (37 posto), a udio žena u Hrvatskoj s prevelikim indeksom tjelesne mase iznosi 58 posto.

 

"Debljina je jedini značajan prepoznati zajednički rizik za razvoj danas vodećih pet nezaraznih bolesti od kojih pobolijeva i umire 90 posto ljudi u Hrvatskoj: srčanožilnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora", objašnjava Sanja Musić Milanović, specijalist epidemiolog i voditeljica Službe za promociju zdravlja.

 

Prema procjenama iz publikacije OECD-a "The Heavy Burden of Obesity", prekomjerna tjelesna masa povezuje se u Hrvatskoj s očekivanim smanjenjem trajanja života za tri i po godine. Prema projekcijama, do 2050. godine prekomjerna tjelesna masa biće odgovorna za 75 posto slučajeva dijabetesa (167.000), 10 posto kardiovaskularnih bolesti (279.000), sedam posto slučajeva demencije (20.000) i pet posto slučajeva raka (16.000).

 

Povećanje problema s prekomjernom težinom tokom lockdowna primijećeno je u više evropskih zemalja. Istraživanje njemačkog Instituta Robert Koch pokazalo je da se samo u početnoj fazi pandemije prosječna tjelesna masa povećala za jedan kilogram. Za takvu promjenu inače bi trebalo deset godina.

 

"Epidemiološke mjere zbog covida utječu na manje kretanja, a tome su najviše doprinijele mjere koje su ograničavale sportske aktivnosti, primjerice zatvaranje teretana, škola i slično. Ako se manje krećete, ne bavite se sportom, a više ste pred ekranima, što je popraćeno i većim postotkom unosa grickalica i druge nezdrave hrane. Sve te indirektne štete koje nam je donio covid tek će doći na naplatu i čekaju nas ozbiljne analize, a nakon toga još ozbiljnije akcije koje će potaknuti naše građane da se pokrenu, izađu iz kuća i vrate aktivnostima na otvorenom", smatra načelnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka Davor Štimac.

 

U hrvatskoj statistici prekomjerne tjelesne mase posebno preveliku masu ima 27,3 posto osoba u dobi od 18 do 24 godine, 45,1 posto u dobi od 25 do 34 godine, 59,8 posto onih od 35 do 44 godine te čak 66,6 posto ljudi u dobi od 45 do 54 godine. Osobe u starosnoj grupi od 45 do 64 godine suočiće se sigurno uz prekomjernu težinu s razvojem neke ozbiljnije bolesti.

 

Uočena je i učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, od čak 35 posto u dobi od osam godina prema CroCOSI istraživanju (Evropska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018/2019), što Hrvatsku svrstava među najpogođenije evropske države. Prisutnija je u jadranskoj regiji i ruralnim područjima, upozorava Sanja Musić Milanović.

 

Hrvatska nema akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne težine od 2012. godine. Posljedice se već sigurno osjećaju, prenosi Hina.