Za početak, za tri jahte smještene u marini Betina, ACI marini Skradin i u riječkoj luci "zbog osnovane sumnje u povezanost vlasnika jahte s osobama na sankcijskom spisku izdate su mjere privremene zabrane korištenja i isplovljenja", potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz hrvatskog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

 

Za dvije od njih nije poznato ime vlasnika, ali vlasnik treće, 200 miliona dolara vrijedne jahte Royal Romance, je ukrajinski advokat i biznismen Viktor Medvedčuk, osoba bliska ruskom predsedniku Vladimiru Putinu. Ona je usidrena u riječkoj luci.

 

Kapetan jahte Bubica Šarić rekao je hrvatskim medijima da Medvedčuk više nije vlasnik, jer je ona prodata trećoj osobi prošlog proljeća, međutim specijalizovani portal Superyacht tvrdi da i dalje jest u njegovom vlasništvu.

 

Mediji najavljuju kako će se blokirati još tri jahte u vlasništvu osoba povezanih s Putinovim režimom, a koje se nalaze u Hrvatskoj.

 

Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova, u čijem sastavu se nalazi provedbeno tijelo za pripremu i provođenje zamrzavanja - Radna grupa za primjenu i praćenje sprovo]enja međunarodnih mjera ograničavanja – nije odgovorilo na upit RSE o detaljima i dinamici daljih postupaka, međutim Ministarstvo finansija izvijestilo je kako je našlo rješenje za nastavak rada kompanija ruskih vlasnika sa evropskog spiska u Hrvatskoj.

 

Ministar finansija Zdravko Marić najavio je u izjavi novinarima 17. marta kako je cilj mjera da se kompanijama koje zapošljavaju hrvatske radnike, plaćaju porez u Hrvatskoj i posluju po hrvatskim zakonima omogući rad – bez obzira na porijeklo vlasništva.

 

"Naša ideja na kojoj smo svih ovih dana radili, a taj se posao priveo kraju, da se aktom jasno razdvoji pitanje vlasništva od funkcionisanja kompanije i taj će akt to sve precizirati. Dakle, zabraniće se bilo kakvo raspolaganje, otuđenje poslovnim udjelima fizičke osobe koja je na listi, odnosno s njim povezanih fizičkih i pravnih osoba, kao i bilo kakvo raspolaganje imovinom tipa nekretnine, odnosno bilo kakav prijenos sredstava", opisao je Marić.

 

Postignuta su oba cilja – i sankcije i očuvanje kompanije, zaključuje Marić.

 

"Sankcije kao takve se sprovode, a sa druge strane takvim kompanijama moramo svi skupa dati prostora da rade ono što najbolje znaju", zaključio je ministar finansija.

 

Prema medijskim napisima, za sada se radi o sedam kompanija kojima su vlasnici sa evropskog spiska, međutim njih šest imaju ukupno desetak zaposlenih, pa je ova mjera u prvom redu usmjerena prema kompaniji "Đuro Đaković - Termoenergetska postrojenja (TEP)" iz Slavonskog Broda, samostalnog dijela nekadašnjeg slavonskobrodskog industrijskog giganta, čiji je vlasnik ruski oligarh Aleksej Mordašov, jedan od ljudi s evropskog spiska na koje se sankcije odnose.

 

Kompanija ima 872 zaposlena, kompletna proizvodnja ide u Evropsku uniju, a prvi su po primanjima zaposlenih u Brodsko-posavskoj županiji, kažu u tamošnjem sindikatu.

 

Penzionisani profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić u izjavi za RSE slaže se s ocjenom kako se vrlo malo zna o procesu zamrzavanja imovine u Hrvatskoj u vlasništvu osoba povezanih sa Putinovim režimom i daje svoje viđenje - kako provesti sankcije.

 

"Pravne osobe u Hrvatskoj su hrvatske pravne osobe koje mogu biti u vlasništvu nekog stranca, u ovom slučaju Rusa. Te hrvatske pravne osobe zapošljavaju hrvatske radnike, imaju hrvatske dobavljače i kooperante, ali i druge.

 

Mislim da sankcije treba tumačiti na način da – nezavisno o tome koja je pravna osoba u čijem vlasništvu – treba prekinuti poslovne odnose s Rusijom odnosno ne smije sarađivati, odnosno davati podršku ruskoj ratnoj mašini.

 

Ako kompanija nastavi raditi i ostvaruje profit, ja bih do daljnjega zabranio iznošenje profita iz firme, tako da zarada ostaje u Hrvatskoj i na bilo koji način ne može podržavati i finansirati ruski ratni stroj", ocjenjuje Jurčić.

 

Otvoreno je i pitanje nekretnina ruskih oligarha u Hrvatskoj, u prvom redu raskošnih vila na Kvarneru i u Dubrovačkom primorju, ali vlasti o tome za sada ne govore ništa.

 

Rusi su bili vlasnici i hotelskog lanca na Lošinju, ali čini se da su ga prodali ili prepustili hrvatskim građanima, jer iz Radne grupe poručuju da nijedna kompanija s Kvarnera neće biti pod ovim sankcijama.

 

Inače, prema podacima Radne grupe, između 70 do 80 Rusa sa evropskog spiska ima imovinu u Hrvatskoj.