Foto: nezavisne.com

Institucije Bosne i Hercegovine nastavile su da finansiraju sporni "Rječnik bosanskog jezika" pa je tako Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, Dževadu Jahiću, autoru ovog rječnika, iz budžetske rezerve odobrio 15.000 KM.

"Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu u iznosu od 15.000 KM prof. Dževadu Jahiću na ime podrške za izradu 10.  i 11. toma 'Rječnika bosanskog jezika'. Za realizaciju ove odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora BiH, a uplatu će izvršiti na račun prof. Dževada Jahića", navodi se u Odluci o interventnom korištenju budžetskih sredstava objavljenoj u "Službenom glasniku BiH".

Ovaj, kako su ga mnogi ocijenili, skandalozni rječnik kroz nekoliko objašnjenja bezobrazno i najprimitivnije vrijeđa pripadnike srpskog naroda. Primjera radi,  u jednom od tomova tog rječnika, Jahić riječ "đikan" opisuje i tumači kao "seljačina, neotesani mladić, obično pravoslavac brđanin, stočar, čobanin, bosanski pravoslavac četničkog porijekla, koji je genetski četnik", a ovaj termin dodatno je objasnio primjerom "poklaše nas đikani".

I ranije iz institucija BiH Jahić je dobijao novac za svoj rječnik pa mu je tako i bivši bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najmanje dva puta davao novac, i to jednom 7.000 KM, a drugi put 10.000 KM.

"To se ponavlja svake godine. Mi smo kroz Komisiju za finansije i budžet parlamenta BiH ranije pokušavali da članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućem Savjeta ministara BiH i njegovim zamjenicima ukinemo pravo da na taj način dodjeljuju i novac iz budžeta, ali nije bilo spremnosti da se to ukine. Ima u toj raspodjeli još spornih odluka i uvijek se to samo konstatuje i ponavlja se i iduće godine", rekla je za "Nezavisne" Dušanka Majkić, delegat Kluba Srba u Domu naroda BiH.

Kada je riječ o "Rječniku bosanskog jezika", Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (ANU BiH) donijela je odluku o izradi novog pravopisa "bosanskog jezika", a na čelu stručnog tima našao se Jahić. Tada su uglavnom srpski lingvisti poručili da u rječniku ne može biti emocija i da se takve publikacije ne rade pod navodnicima i onome šta je nekome drago. Jahićev rječnik osporili su i neki lingvisti Bošnjaci, pa je tako Mithad Riđanović rekao:

"Sa gledišta nauke, to je smeće. Ja čak mislim da je to previše bure izazvalo."

Kasnije je i sama ANU BiH zatražila da se ni pod kojim uslovima i ni u kakvoj formulaciji više ne navode kao pokrovitelji rječnika, navodeći da su Jahićevi postupci "ozbiljna povreda, ne samo pravnih, nego i etičkih normi u oblasti nauke i izdavaštva".

Pored "đikan", u Jahićevom rječniku sporni su i pojmovi kao što je "balvangrad" koji opisuje kao "dinarska bosanska naselja poput Sokoca, Han Pijeska, Pala i slično", dok "balvangradski" mentalitet opisuje kao sirov, dinarski, uglavnom onaj pravoslavni ruralni.  Tu je i riječ "četnik" koju rječnik opisuje kao "pripadnika srpske vojske koja je kroz istoriju počinila velike zločine nad bošnjačkim stanovništvom", a riječ "četnikuša" objašnjena je na način da se radi o pripadnici srpske vojske, Srpkinji u BiH sklonoj nacionalnoj mržnji i netrpeljivosti.

Profesori srpskog jezika i srpski lingvisti još ranije osudili su izradu "Rječnika bosanskog jezika" za koji su tvrdili da raspiruje mržnju te da se radi o ispolitizovanim idejama koje se nastoje nametunuti kao naučne uz pomoć falsifikata.

Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )