Kao i u ranijem periodu, Inckovi izvještaji su i ovaj put izazvali različite reakcije političara u BiH od onih koji izvještaj nazivaju „lažnim i nakaradnim“ do onih koji smatraju da je suviše blag, pa do onih koji mu aplaudiraju.

Incko je u najnovijem izvještaju, koji se odnosi na period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine, taksativno pobrojao događaje koji su obilježili ovaj period.

Između ostalog se osvrnuo na podijeljenu političku scenu i nemogućnost dogovora u BiH, posebno se osvrnuo na političke blokade koje su dovele Federaciju BiH u ćorsokak, kao i na ekonomske i socijalne probleme u BiH.

Incko je pisao i o odgađanju lokalnih izbora, ali i na učestale političke napade pojedinih stranaka na CIK, nezadovoljni izborom novih članova te Komisije.

“Prijetnje secesijom”

Pisao je i o učestalim blokadama rada institucija na nivou BiH i Federacije BiH usljed nemogućnosti političkog dogovora, a nije propustio priliku ni da pomene izjave lidera SNSD u kojima pominje mogućnost razdruživanja Srpske i BiH, kao i povlačenje paralele između RS i Kosova.

– Posebno me brinu odnosi između političkih lidera u BiH, koji su sve više antagonistički i neproduktivniji. Između ostalog, postoje kontinuirane prijetnje secesijom, blokade na državnom i federalnom nivou, te previše nefleksibilnosti na određenim pozicijama, što sve ne doprinosi kretanju zemlje naprijed ili poboljšanju života njenih građana – napisao je, između ostalog, Incko u izvještaju.

Govorio je i o nedostatku vladavine prava, potrebi za jačanjem nezavisnosti pravosuđa, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, te brojnim drugim problemima.

Incko je u svom izvještaju naveo mnogo toga, ali, kao i uvijek u BiH, svako komentariše samo onaj dio koji mu ne odgovara ili odgovara. O izvještaju se priča dva dana, a potom ga svi zaborave, do nekog novog obraćanja u Savjetu bezbjednosti UN.

Dokaz besmisla

Čemu uopšte služe Inckovi izvještaji i da li više imaju ikakvu svrhu?

– Vijest da visoki predstavnik u BiH predstavlja novi izvještaj pred Savjetom bezbjednosti UN odavno ne predstavlja nikakvu vijest. To je najbolji odgovor na pitanje šta ti izvještaji uopšte predstavljaju. Apsolutno ništa, osim gubljenja vremena i novca – kaže za Srpskainfo istoričar i nekadašnji diplomata Slobodan Šoja.

Podsjeća da je ovo 58. Inckov izvještaj po redu, te upitao da li se iko sjeća da je bilo koji od prethodnih 57 izvještaja bio značajan po svojim posljedicama.

– Naravno da se niko ne sjeća. To je dokaz njihovog besmisla. U političkom i diplomatskom životu postoji nešto što se zove forma ili rutina. Cijeli svijet je pun primjera gdje se nešto prividno stalno dešava i radi, stalno se o tome priča, a zapravo sve stoji na mjestu. Takva je sudbina zadesila Bosnu i Hercegovinu – smatra Šoja.

Krokodilske suze

Ističe da su zato Inckovi izvještaji savršena slika života kojeg živimo svi mi, koji očajnički želimo živjeti bolje.

S jedne strane, kako kaže Šoja, izvještaji su relativno realan odraz stanja kod nas, ali u formi konstatacije, a ne brige i poziva na akciju.

– S druge strane, to su lažne krokodilske suze onih koji sastavljaju izvještaje i koji su tobože zabrinuti zbog stanja kod nas. Nažalost, i ljudima koji nas vode i svijetu odgovora da se kod nas ništa ne dešava i jedino što je važno je sačuvati status kvo – naglašava Šoja.

Protektorat

On kaže da će izvještaji koje podnosi visoki predstavnik u UN biti važni i korisni samo onda kad podnosilac žestoko optuži istovremeno i jednu i drugu i treću stranu, te zatraži radikalne mjere i sankcije koje gađaju glavu problema.

– Kad smo već pod stranim protektoratom neka onda protektori urade ono što već četvrt vijeka pred očima OHR ne zna uraditi narod – poručuje Šoja.

Politička prepucavanja

Politička analitičarka Tanja Topić ističe da se Inckovi izvještaji u BiH uglavnom koriste za dnevno-političke svrhe i za nastavak političkih prepucavanja.

– Ti izvještaji za cilj imaju pokazati svu selektivnost u političkim stajalištima ili pristupu, odnosno konceptima koji su međusobno isključivi unutar BiH. Pored toga, izvještaji služe i za podizanje temperature i stvaranja povišenog političkog pritiska – ističe Topićeva.

Ona kaže da se nakon svakog izvještaja podiže medijska prašina, a već nakon trećeg dana se sve zaboravi i pažnja usmjeri na nešto drugo.

Paušalne ocjene

Topićeva ističe da se u BiH selektivno gleda na sve, pa tako i na ovakve izvještaje.

Prema njenim riječima, većina političara koji komentarišu izvještaj i najviše galame zbog njega u suštini ga nikada u cjelosti i ne pročitaju, niti znaju šta u njemu tačno piše.

– Daju se veoma paušalne ocjene, bilo da je riječ o napadu ili odbrani izvještaja. Vrlo lako se podigne temperatura oko jedne rečenice, koja posluži kako oružje u dnevno političke svrhe – zaključuje Topićeva.