Osim ova četiri kluba još su samo tri uspjela osvojiti titulu prvaka Jugoslavije, a dva dolaze iz Bosne i Hercegovine. Sarajevo je prvi klub koji je donio titulu prvaka Jugoslavije u Bosnu i Hercegovinu, a Bordo tim prvak je bio u sezoni 1966/1967. Željezničar je prvak bio u sezoni 1971/1972, a ekipa s Koševa uspjeh iz 1967. godine ponovila je i u sezoni 1984/1985. Dvije titule prvaka Jugoslavije, pored ovih šest pomenutih klubova, osvojila je i novosadska Vojvodina.

Kada je u pitanju Kup Jugoslavije, odnosno Kup maršala Tita, trofej je osvajalo devet ekipa. Među pobjednicima su bile i dvije ekipe iz Bosne i Hercegovine. Velež je Kup maršala Tita osvajao dva puta. Prvi put u sezoni 1980/1981, a drugi put u sezoni 1985/1986. Banjalučki Borac osvojio je Kup u sezoni 1987/1988.

Klubovi iz Bosne i Hercegovine nekoliko puta osvojili su i Mitropa Cup, odnosno Srednjoevropski kup. Ovo takmičenje osnovano 1927. godine, a igralo se do 1992. godine. Klubovi iz Jugoslavije ovo takmičenje osvajali su sedam puta, a Crvena zvezda i Čelik pobjednici su bili po dva puta, dok po jednu titulu imaju Iskra iz Bugojna, banjalučki Borac i beogradski Partizan.

Čelik je titulu osvojio 1971. godine, a u finalu je ekipa s Bilinog polja slavila protiv Austrije Salzburg (danas Red Bull Salzburg) rezultatom 3:1. Naredne sezone Čelik je ponovio ovaj uspjeh, a u dvije utakmice u finalu Zeničani su slavili protiv Fiorentine ukupnim rezultatom 1:0.

Bugojanska Iskra trofej Mitropa Cupa osvojila je u sezoni 1984/1985. Bugojanci su završili kao prvoplasirana ekipa u grupi sa Banik Ostravom, Spartakus Bekescsabom i Atalantom iz Bergama. Posljednji osvajač ovog takmičenja bio je banjalučki Borac 1992. godine. Ekipa iz grada na Vrbasu titulu je osvojila u konkurenciji italijanske Foggije, Dunajske Strede i BVSC-a iz Budimpešte.

Kada je u pitanju Intertoto Cup, trofeji se nisu dodjeljivali s obzirom na to da je svake godine bilo više pobjednika. Nekoliko klubova iz BiH bilo je među pobjednicima u svojim grupama. Čelik je 1975. godine bio najbolji u grupi 10 sa Vitoriom Setubal, Banik Ostravom i Elfsborgom, dok je 1983. godine Sloboda bila prva u grupi sa Honvedom, Interom iz Bratislave i Wacker Innsbruckom.

Nakon što je Bosna i Hercegovina postala nezavisna najviše uspjeha imali su Željezničar, Zrinjski i Sarajevo. Željezničar i Zrinjski su prvaci Bosne i Hercegovine bili šest puta, a Sarajevo pet puta. Kup Bosne i Hercegovine po šest puta osvajali su Sarajevo i Željezničar i zanimljivo je da Bordo tim i Plavi ukupno imaju po sedam titula prvaka i šest osvojenih kupova BiH. Plavi imaju prednost u Superkupu BiH koji se više ne igra. Ekipa s Grbavice tri puta je osvajala ovaj trofej, dok je Sarajevo Superkup osvojilo jednom.

Osim Sarajeva i Željezničara Kup BiH je više puta osvajao Čelik (1995, 1996) i Široki Brijeg (2007, 2013 i 2017), dok po jedan trofej imaju Orašje, Slavija, Borac, visočka Bosna, Modriča, Zrinjski, Olimpik i Radnik. Kada je u pitanju Premijer liga Bosne i Hercegovine osim Željezničara, Sarajeva i Zrinjskog više od jedne titule osvojio je i Široki Brijeg (2003/2004, 2005/2006). Prvaci BiH su još bili Borac, Leotar, Modriča i Brotnjo, dok je zenički Čelik prvak BiH bio tri puta. Zeničani su osvojili titule  sezonama 1994/1995, 1995/1996 i 1996/1997.