Foto: pixabay

Egipćani su nosili suncobrane od papirusa i perja, a otvarali bi ih pažljivo kako ne bi naljutili boga sunca...

Crne mačke i razbijena ogledala u istoj su kategoriji kao i otvoreni kišobrani u zatvorenom prostoru. Toliko se dugo vjeruje da donose nesreću da se mnogi više i ne pitaju kada je i kako praznovjerje nastalo.



 

Prema jednom od objašnjenja, za slučaj s kišobranima "krivi" su Egipćani. Prvi kišobran zapravo je bio suncobran i nije imao nikakve veze s kišom. Bogati Egipćani nosili su sa sobom suncobrane od papirusa i perja, koji su služili kao statusni simbol. Navodno bi otvaranjem svojih suncobrana u zatvorenom prostoru naljutili boga sunca Ra i zbog toga trpili posledice.


I druga teorija o nesreći koju donosi otvoreni kišobran uključuje egipatsko božanstvo. Egipćani su pravili suncobrane u znak zahvalnosti boginji neba Nut, koja je svojom sjenkom štitila stanovnike od vrućine, suše i žeđi. Svete kišobrane mogli su dotaknuti samo odabrani ljudi. Osim toga, i stanovnici Indije i Kine smatrali su pak da otvoreni suncobran simbolizuje nebeski svod.


Moderni kišobrani nastali su sredinom 19. vijeka kada je Samjuel Foks patentirao „paragon“, model s čeličnim okvirom i tkaninama poput svile, pamuka i lana – kao i mehanizmom koji je olakšao otvaranje.


Kako se Foksov kišobran otvarao puno lakše nego njegovi prethodnici od kitovih kosti ili trske, bilo je lakše ozlijediti prolaznike, a u zatvorenom prostoru rizik je bio još i veći. Najvjerovatnije je da je praznoverje nastalo u to vrijeme, kako bi se osvijestila opasnost od povređivanja.

Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )