U izjavama za "Nezavisne novine", tim riječima aktuelni i bivši predsjednici NS RS  osvrću se na proteklih 30 godina, počevši od 24. oktobra 1991. godine, kada je Narodna skupština formirana kao Skupština srpskog naroda u BiH.

 

Nedeljko Čubrilović

Aktuelni predsjednik parlamenta Srpske Nedeljko Čubrilović ističe da je NS RS stub demokratije, stub zakonodavstva i stub Srpske. Prema njegovim riječima, u proteklih 30 godina Skupština je pokazala sve svoje vrijednosti, te omogućila normalan, pristojan život i prije svega slobodu građana Srpske. 

 

"I na posljednjem zasjedanju vidjelo se da NS RS ima kapacitet da stane iza onih nadležnosti koje daje Ustav, odnosno Dejtonski mirovni sporazum. To je međunarodni ugovor koji daje garanciju za funkcije koje Republika Srpska ima. Narodna skupština je ta koja će to sigurno braniti, časno i dostojanstveno, uz svu principijelnost koju će primjenjivati i na kojoj će raditi i tokom ovih turbulentnih vremena", istakao je Čubrilović u izjavi za "Nezavisne novine".

 

Igor Radojičić

Njegov prethodnik Igor Radojičić, koji je 28. februara 2006. godine izabran prvi put za predsjednika NS RS, a zatim opet u novembru 2006. i novembru 2010. godine, sve do novembra 2014. godine, ističe da je NS RS u 30 godina  prošla kroz različite faze, te da je svaki od perioda bio težak i izazovan.

 

"Parlament bi trebalo da bude centralno mjesto odlučivanja. Naravno, i predsjednik Republike i Vlada RS i Ustavni sud imaju svoje pozicije, ali Narodna skupština je reprezentativni i zakonodavni organ, znači ona donosi praktično čitav ustavni i zakonodavni okvir u kojem žive svi građani Srpske i ujedno izražava mišljenje svih narodnih poslanika. Znači, to bi trebalo biti mjesto izražavanja stavova i usvajanja politika", naveo je Radojičić za "Nezavisne novine".

 

Dušan Stojičić

Dušan Stojičić, koji je od 2004. do 2006. bio za kormilom NS RS, naglašava da je 30 godina respektabilan jubilej, te ozbiljan povod da se baci pogled unazad i sagleda uloga i značaj NS RS u razvoju Srpske. Istakao je da je 30 godina postojanja i rada NS RS povod da se uputi velika čestitka svim građanima Srpske, a ne samo aktuelnom rukovodstvu Skupštine. 

 

"Svih ovih 30 godina rada NS RS se, prema mom viđenju, odvijalo između pritisaka i nastojanja da se pruži otpor, daju odgovori na te pritiske i donesu odluke kroz, nazovimo ga tako, srpsko unutrašnje jedinstvo, pri čemu mislim na jedinstvo kao egzistencijalno pitanje samog opstanka Srpske. Ova godišnjica nam treba dati i povoda da dobre primjere, odnosno da ta iskustva, nadogradimo. Moja želja je da se NS RS liši dnevne politike, da se uzdigne iz tog blata kome smo često svjedoci u razmatranjima pojedinih pitanja", kaže Stojičić za "Nezavisne novine". 

 

Dragan Kalinić

Nekadašnji predsjednik NS RS Dragan Kalinić ističe da je jasno da bez Skupštine nikad ne bi nastala Srpska i sve njene bitne institucije.

 

"Svih 30 godina uloga našeg parlamenta bila je i ostala nezamjenjiva. Tog oktobra 1991. osnivanje Skupštine srpskog naroda u BiH bio je jedini mogući odgovor na odluku bošnjačkih i hrvatskih poslanika da se BiH otcijepi od Jugoslavije. Srbi su htjeli da ostanu i u skraćenoj Jugoslaviji, ali su nadglasani u Skupštini BiH i time dovedeni u neravnopravan položaj u ovoj zemlji", rekao je Kalinić. Kako je dodao, štiteći svoje demokratsko pravo na slobodu izbora svoje budućnosti i pravo na odbranu slobode i ravnopravnosti, poslanici SDS-a, dio reformista i još nekih prosrpskih stranaka proglasili su januara 1992. Republiku Srpsku. 

 

"Dakle, jasno je da bez Skupštine nikada ne bi nastala Srpska i sve njene bitne institucije, da bi potom našom borbom bila odbranjena i u Dejtonu međunarodno verifikovana. Ova istorijska uloga Narodne skupštine danas i te kako dobija na značaju u razrešavanju aktuelne krize u BiH koja je stvorena zbog urušavanja Dejtonskog sporazuma od strane međunarodnih protektora i ohrabrivanja unitarističkih probosanskih snaga da pod firmom stvaranja takozvane građanske države dovedu u pitanje opstanak Republike Srpske i princip konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda", naveo je Kalinić za "Nezavisne novine". 

 

Istakao je da je u ovim teškim vremenima jasno da će se Republika institucionalno braniti u Narodnoj skupštini. 

 

"Zato je važno da se u svakom trenutku sačuva njen dignitet. U tom smislu moj apel strankama na vlasti, ali i strankama opozicije je da budu svjesni opasnosti koja nam prijeti i da stave moratorijum na međustranačke obračune i okupe se oko minimuma nacionalnog interesa. Jer Republika Srpska i njena zaštita moraju biti iznad svega", rekao je Kalinić.

 

Petar Đokić

Nekadašnji predsjednik NS RS Petar Đokić ističe da je parlament Srpske odigrao najvažniju ulogu u razvijanju ideje stvaranja Srpske, a onda poslije toga nastanka i zaštite interesa RS i odbrane Srpske. 

 

"Možemo sasvim sigurno ustvrditi da je NS RS stavila najvažniji pečat na postojanje i na današnji život Republike Srpske, a i time definisala budućnost Srpske. Danas je NS RS posebno važna institucija Srpske, uz čiju aktivnost je jedino i moguće djelovati na zaštiti interesa Srpske, na njenoj afirmaciji, te stvaranju onih najvažnijih preduslova na osnovu kojih bi se dalje u budućnosti razvijala Srpska", rekao je Đokić za "Nezavisne novine".

 

Podsjetimo, Skupština srpskog naroda u BiH proglašena je nakon što su srpski poslanici preglasani u tadašnjoj Skupštini SR BiH. Od njenog proglašenja, administrativno sjedište Skupštine bilo je u Sarajevu, da bi nakon izbijanja rata bilo izmješteno u Pale, a 1998. godine sjedište je premješteno u Banjaluku. Prvi predsjednik parlamenta bio je Momčilo Krajišnik, koji je preminuo 15. septembra prošle godine od posljedica zaraze virusom korona na Klinici intenzivne medicine za nehirurške grane Univerzitetskog kliničkog centra RS.