Ovo znači da je spoljnotrgovinski deficit sa 27 zemalja članica Evropske unije iznosio više od devet milijardi KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), najviše proizvoda je uvezeno iz Hrvatske i to za 5,4 milijarde KM.

Slijedi Njemačka, iz koje je došlo robe za 2,45 milijardi KM.

Slovenija je u BiH plasirala proizvoda za 2,32 milijarde KM, Italija 2,09 milijardi KM, a Austrija 1,42 milijarde KM.

Iz Mađarske je došlo robe za 1,03 milijarde KM, Nizozemske za 665 miliona KM, Češke 608 miliona KM, a Poljske 856 miliona KM.

U prvih 10 najvećih uvoznika iz EU je i Slovačka, iz koje je došlo proizvoda za 391 milion KM.

Što se tiče izvoza, Bosna i Hercegovina je najviše svojih proizvoda od zemalja članica EU plasirala u Hrvatsku, za 2,4 milijarde KM.

U Njemačku je otišlo bh. proizvoda za 2,33 milijarde KM, a u Austriju 1,53 milijarde KM.

Sloveniji je plasirano proizvoda iz BiH za 1,35 milijardi KM, a Italiji 1,19 milijardi KM.

Nizozemska je dobila bh. proizvoda za 394 miliona KM, Francuska 335 miliona KM, Češka 292 miliona KM, a Mađarska 266 miliona KM.

Poljska zauzima 10. mjesto od zemalja članica EU kojima je BiH najviše izvozila ove godine, i to za iznos od 212 miliona KM.

Ekonomista Igor Gavran, analizirajući stanje spoljnotrgovinske razmjene sa EU, za "Nezavisne novine" kaže da nam nije potreban ovoliki uvoz.

"Kada je riječ o Evropskoj uniji, tu se ogroman dio uvoza upravo odnosi na one proizvode koje i sami imamo, poput hrane i pića, i taj dio uvoza je čisti gubitak bez ikakvog opravdanja. Recimo, ogroman deficit s Kinom i Ruskom Federacijom je drugačijeg karaktera, jer uvozimo većinom nešto čega nemamo i što bismo svakako uvozili s nekog tržišta, pa ga ne možemo smatrati gubitkom. Rješenje za povećanje izvoza u EU je u principu da što veći broj naših proizvođača primijeni EU standarde i da za što više njih uopšte bude pravno moguće izvoziti na ovo tržište, a dalje naravno sve ono što podrazumijeva jačanje njihove konkurentnosti. Nažalost, već duže vrijeme traje kriza na mnogim tržištima EU i čak i oni koji već decenijama tako izvoze su suočeni s manjim tražnjom pa je trenutak dosta nepovoljan", objašnjava Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku možda istraživanje novih tržišta ima više smisla.

"Za smanjenje uvoza je uvijek rješenje jačanje domaće privrede i povećanje svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda. Recimo, ja kao kupac ni po koju cijenu neću dati prednost uvoznom proizvodu u odnosu na domaći i uvijek ću kupovati domaće, ali veliki broj kupaca, nažalost, to ne vidi, već je spremno čak platiti više za lošiji proizvod (kao, recimo, uvozno voće i povrće u trgovačkim lancima, koje je uglavnom i mnogo lošije od onog domaćeg na pijacama, a nije jeftinije). Taj dio problema, odsustvo svijesti i zdravog razuma nekih kupaca, najteže je riješiti", zaključio je Gavran.