Upoređujući nova skeniranja sa podacima iz vremena prije pandemije za 80 odsto učesnika, istraživači su otkrili da se mozak adolescenata stanjio brže nego što se očekivalo, posebno kod djevojčica.

Dok se ovo stanjivanje prirodno javlja sa godinama, čak i kod mladih ljudi, razvoj mozga devojčica ubrzao se u prosjeku za 4,2 godine, dok je mozak dječaka sazrio za 1,4 godine.

Studijom je otkriveno da je pandemija kovida možda izazvala neobične promjene u razvoju mozga adolescenata, što je rezultovalo ubrzanim sazrijevanjem mozga.

"Bili smo zaista iznenađeni kada smo otkrili da je u našim postkovid podacima debljina korteksa bila daleko niža nego što bi se očekivalo od modela prije kovida. Otkrili smo da je ova manja debljina izraženija u mnogo više regija mozga kod žena nego kod muškaraca", rekla je "Juronjuzu" Neva Korigan, vodeći autor studije i naučnik Instituta za nauke o mozgu na Univerzitetu u Vašingtonu.

Prema istraživačima, kovid može da izazove "izražene" abnormalnosti u mozgu u periodu do šest mjeseci.

U početku, još 2018. godine, cilj istraživača je bio da prate normalne promjene u mozgu tinejdžera kao dio studije koja je uključivala 160 učesnika uzrasta od devet do 17 godina.

Međutim, zbog pandemije, naknadno testiranje je odgođeno do 2021. godine, što je navelo istraživače da preusmjere svoj fokus na to kako je pandemija mogla da utiče na razvoj mozga.

Istraživači su mjerili sazrijevanje mozga posmatrajući koliko se cerebralni korteks, spoljašnji sloj mozga, istanjio tokom vremena.

Nalazi su objavljeni u časopisu "Postupci Nacionalne akademije nauka".