U odnosu na prosječne prihode domaćinstva, hrana u Hrvatskoj druga je najskuplja u Evropi - samo u Rumuniji ljudi troše veći postotak svoje mjesečne plate na hranu i bezalkoholna pića. U Hrvatskoj prosječno domaćinstvo troši na hranu 13 odsto zarade, a prosjek EU gotovo je upola manji i iznosi 7 odsto. Glavni razlog ovoj lošoj statistici je to što im je prosječna mjesečna plata za trećinu niža od prosjeka EU, a cijene hrane gotovo nekontrolisano rastu iz mjeseca u mjesec.

 

Tako su cijene dobara i usluga za ličnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u avgustu 2023. u odnosu na avgust 2022. u prosjeku bile više za 7,8 odsto, a u odnosu na jul ove godine u prosjeku su više za 0,5 odsto, ističe Državni zavod za statistiku. Upravo se zato mnogi trude uštediti na namirnicama koliko god je to moguće.

 

A jedan od načina je izbjegavanje nepotrebnog bacanja hrane. Naime, voće i povrće često završi u smeću zato što ne zadovoljavaju visoke standarde "ljepote", iako je u većini slučajeva takva hrana i dalje jestiva. Bacanje hrane je vrlo loša navika, u to nema sumnje, a svako od nas može poduzeti nešto protiv toga. Na to ukazuje i trgovački lanac Kaufland koji kampanjom "Reci neću hrani u smeću" želi osvijestiti građane o važnosti ove teme, a donirajući proizvode pred istek roka Hrvatskom Crvenom krstu i Hrvatskom Caritasu doskočiti preranom bacanju namirnica.

 

U nastavku donosimo vrijedne savjete o tome kako pravilno skladištiti voće i povrće da bi ga zaštitili od prebrzog propadanja, a koje već danas možete početi praktikovati.

 

1. Krompir

Nemojte ga hladiti nego ga čuvajte na hladnom i tamnome mjestu s relativno visokom vlagom, uz cirkulaciju zraka, savjetuje The New York Times. Držite ga odvojeno od luka, banana i drugih namirnica koje proizvode etilen. Krompir može potrajati duže od tri sedmice, a slatki krompir malo kraće - jednu do dvije sedmice. Izbjegavajte skladištenje u frižideru i u plastičnim vrećicama.

 

2. Ostalo korijenje i gomolji

Uklonite sve lisnate zelene vrhove. Za najduži vijek trajanja čuvajte ovo povrće u frižideru u plastičnoj kesi, a za kraći rok, do dvije sedmice, pohranite u ladicu frižidera. Pastrnjak, repa, rotkvica, rutabaga i repa tako pohranjeni trajaće i duže od tri sedmice, a mrkva će biti dobra do najviše tri sedmice. Želite li produžiti vijek mrkvi, stavite je u posudu napunjenu vodom, zatvorite plastičnom folijom i spremite u frižider. Za đumbir je savjet da ga držite u frižideru u hermetički zatvorenoj posudi, gdje može izdržati i duže od tri sedmice.

 

3. Luk i češnjak

Čuvajte ga na hladnom i tamnome mjestu s niskim nivoom vlage i malo cirkulacije vazduha, u poluotvorenom ili otvorenom spremniku. Takođe, držite ga odvojeno od krompira i slatkoga krompira te izbjegavajte pohranjivanje u frižider i plastične vrećice. Životni im je vijek dvije sedmice ili malo duže od toga. S obzirom na to da luk vrlo lako upija vlagu, zbog koje brže truli, dobar je trik zamotati luk u čiste najlonke i objesiti ga jer će tako ostati duže prozračan i suv.

 

4. Kupus i paradajz

Nerezane glave kupusa mogu se čuvati u ladici frižidera, a nakon što ih izrežete, zatvorite ih u hermetički zatvorenu posudu. Ne stavljati ih blizu krušaka i jabuka. Što se tiče paradajza, nemojte ih držati u frižideru jer će izgubiti idealan okus i teksturu, ali ako baš morate, stavite ih tek onda kad postanu zrele da biste odgodili truljenje.

 

5. Bundeve i šparoge

Tikve čuvajte na sobnoj temperaturi, gdje je suvo i svježe te podalje od banana i drugih proizvođača etilena. Vijek trajanja im je između tri i šest mjeseci. A šparoge stavite u frižider, i to ih posložite uspravno s odrezanim rubovima uronjenim u zdjelu ili čašu vode. Preko vrhova stavite plastičnu vrećicu.

 

6. Lisnato povrće

Glavate salate, kelj, potočarku i endiviju ne treba prati unaprijed nego malo prije konzumacije te ih s brokulom i karfiolom možete pohraniti u hermetički zatvorenim posudama. Glavate salate trajaće do jedne sedmice, a ostalo povrće izdržaće i do dvije sedmice. Treba izbjegavati skladištenje s jabukama i kruškama. U slučaju da ste shvatili kako ste oprali previše zelene salate, višak možete pohraniti u zdjelu s papirnatim ručnikom na vrhu te prekriti još plastičnom folijom. Ubrus će upiti vlagu, zbog kojeg bi u suprotnome listovi salate vrlo brzo posmeđili. Osim ubrusa, savjetuje Reader's Digest, listove možete posuti s malo soli, što također pomaže u izvlačenju dodatne vlage.

 

7. Jabuke i kruške

Kruške mogu ostati na sobnoj temperaturi dok malo ne dozru, a potom ih možete s jabukama premjestiti u hladnjak, gdje će biti u plastičnim vrećicama. Izbjegavajte držati kruške i jabuke pokraj kupusa, lisnatog povrća i mrkava. U idealnom slučaju upotrijebite ladicu koju ste odredili za voće koje nije osjetljivo na etilen, poput jagoda, borovnica, naranči i malina. Preporuka je iskoristiti ih u dvije sedmice, iako jabuke mogu izdržati i duže od toga.

 

8. Mango i avokado

Nezreli mango čuvajte na sobnoj temperaturi, a nakon što sazre, stavite ga u frižider, ali ne blizu jabuka i krušaka. Što se tiče avokada, pustite ga na sobnoj temperaturi da dozre, a ako ga nakon toga ne mislite ubrzo iskoristiti, stavite ga u frižider. U slučaju da ipak iskoristite samo polovicu, kako biste izbjegli poprimanje neželjene smeđe boje, poprskajte ga sokom od limuna ili limete jer će to odgoditi tamnjenje barem na jedan dan. Isti će učinak imati i ako avokado pohranite u hermetički zatvorenu posudu s lukom, samo treba imati na umu da će u takvom stanju sigurno upiti okus luka.

 

9. Citrusno voće

Čuvajte ga na sobnoj temperaturi do sedam dana, a za duže skladištenje stavite ga u frižider. Grejpovi, naranče, limuni i limete na sobnoj temperaturi mogu izdržati od jednu do dvije sedmice, a u frižideru više od dvije sedmice. Preporučuje se ne stavljati limune i limete u plastične vrećice te ne blizu jabuka, krušaka i banana.

 

10. Bobičasto voće

Prije nego što ih spremite u frižider, operite jagode, maline i drugo bobičasto voće mješavinom octa i vode - neka vam omjer bude otprilike 1:3. Zatim isperite vodom i temeljito osušite. Ovo je inače dobra taktika dezinfekcije, koja sprečava pojavu plijesni, što može produžiti rok trajanja za nekoliko sedmica.