Studija koju su vodili istraživači iz Centra za pamćenje i Alzheimerovu bolest Univerziteta Vanderbilt je pratila starije odrasle osobe tokom sedam godina. Ispitivali su koliko dugo su učesnici sjedili, koliko često su se kretali i koliko im se mozak smanjio tokom vremena.

Rezultati su bili zabrinjavajući. Vježbanje nije u potpunosti neutraliziralo efekte dugotrajnog sjedenja. Što se više sati provodi sjedeći, to je veći pad funkcije mozga.

Sjedenje satima smanjuje mozak

Studija je pokazala da čak i oni koji su vježbali 150 minuta sedmično i dalje doživljavaju smanjenje mozga ako sjede satima. Pamćenje se pogoršava, a hipokampus gubi volumen.

Učesnici su nosili monitore za ručni zglob koji su pratili svaki pokret. U prosjeku su sjedili 13 sati dnevno. To je mnogo vremena provedenog sjedeći – za stolom, na kauču, u automobilu. I to je uzelo danak.

Oni koji su više sjedili imali su tanji mozak u područjima povezanim s pamćenjem i Alzheimerovom bolešću.

Genetski rizik i sjedenje

Sjedenje je dovoljno loše, ali za one koji nose gen APOE-ε4, stanje je još gore. Ovaj gen već povećava rizik od Alzheimerove bolesti. Istraživači su otkrili da on također pojačava utjecaj sjedenja.

Ljudi koji nose gen APOE-ε4 izgubili su više sive tvari u određenim dijelovima mozga. Ta područja uključuju frontalni i parijetalni režnjev, koji su važni za donošenje odluka i pamćenje informacija.

Budući da su se ove regije mozga smanjile, nosioci gena imali su više problema sa zadacima pamćenja. Nisu mogli pamtiti riječi tako lako kao drugi. Također im je bilo teže brzo imenovati objekte. Oštećenje u ovim područjima mozga otežalo je jednostavne zadatke pamćenja.

Zašto sjedenje šteti mozgu

Kada dugo sjedite, protok krvi u mozak se usporava. To znači da mozak dobija manje kiseonika i manje hranjivih tvari, koje su neophodne za održavanje zdravlja moždanih ćelija.

Sa smanjenim protokom krvi, mozak se bori da održi jake veze između svojih ćelija. Vremenom to može uzrokovati smanjenje hipokampusa - dijela mozga koji upravlja pamćenjem.

Sjedenje također može dovesti do veće upale u tijelu. Upala uključuje hemikalije koje mogu oštetiti moždane ćelije. Za ljude s genom koji je povezan s Alzheimerovom bolešću, ova upala može uzrokovati još veća oštećenja mozga.

Vježbanje ne može izbrisati štetu

Studija nije samo jednom proučavala volumen mozga. Pratila je promjene tokom sedam godina. Nalazi su bili jasni. Više sjedenja značilo je brže smanjenje mozga, posebno kod osoba s genetskim rizikom.

Čak ni oni koji su redovno vježbali nisu mogli izbjeći štetu. I dalje su gubili volumen mozga u područjima povezanim s pamćenjem, jezikom i brzinom obrade informacija.

Ne možete poništiti sate sjedenja jutarnjim trčanjem – studija je to jasno pokazala. Istraživači predlažu da se vrijeme sjedenja prekine čestim šetnjama, istezanjem ili pauzama za stajanje.