Karcinom je veliki problem današnjice. Zbog toga se u svijetu svake godine četvrtog februara obilježava Svjetski dan borbe protiv raka kako bi se upozorila šira javnost na ovu opasnu bolest.

Rak je, kaže Selma Jaganjac, diplomirani inžinjer medicinske radiologije, izraz kojim se označava oboljenje praćeno nekontroliranom i ubrzanom diobom ćelija nekog tkiva koji svojim rastom može zahvatiti druga tkiva i organe. 

- Karcinom ima nekoliko stadija. Nakon izlaganja faktoru koji uzrokuje karcinom, obično prođe mnogo vremena prije nego što se karcinom počne razvijati. Ćelijee karcinoma dijele se brže nego normalne zdrave ćelije. Kako bolest napreduje, tkivo koje je postalo zloćudno nastavlja se mijenjati i postaje zloćudnije. Ćelije karcinoma postaju diferencirane i regulatorni sistem tijela više nije u stanju kontrolirati promjene koje se događaju i tako se s vremenom kancerozno tkivo počinje širiti – kaže Jaganjac.

Ova bolest, dodaje, počinje nanositi štetu tijelu tako što raste lokalno, metastazira u različitim organima i izaziva različite simptome.

Maligni tumor može naštetiti normalnom funkcioniranju zahvaćenog organa. Tumor, također, može istisnuti susjedne organe, uzrokujući simptome boli i pritiska.

- Karcinom ima brojne simptome. Može biti asimptomatski duže vrijeme ili može uključivati samo opće simptome, poput umora ili gubitka težine. Simptomi karcinoma obično se pogoršavaju kako vrijeme prolazi, ali mogu se znatno razlikovati. Mnoge se vrste karcinoma polako razvijaju tokom godina, a širenje bolesti utječe i na opće stanje pacijenta – rekla je Jaganjac.

Mnogi simptomi karcinoma nalikuju onima drugih bolesti, a može biti i da u ranim fazama bolesti pacijent uopće nema nikakvih simptoma. U većini slučajeva potrebne su godine prije nego što karcinom postane dovoljno velik da se palpacijom može napipati. 

Simptomi karcinoma mogu uključivati: kvržicu koja ne zacjeljuje, promjenu ili oštećenje kože koje do tada nije bilo prisutno i koja se povećava, krvavo povraćanje, stolicu ili mokraću ili kašalj koji stvara krv, uporni kašalj, produženu grlobolju, umor, promjene u radu crijeva ili mokrenju, neobjašnjivo mršavljenje, bol, žutilo kože i gubitak apetita.

Otkrivanje karcinoma obuhvata više koraka u dijagnosticiranju. Ponekad se karcinom otkrije slučajno ili na preventivnom pregledu. Otkrivanje karcinoma ili dijagnoza karcinoma uvijek uključuje detaljno ispitivanje. Nakon kliničkog pregleda, pacijent može proći različite metode snimanja i biti upućen na laboratorijsko ispitivanje.