Istraživači su do ove zastrašujuće cifre došli koristeći najmodernije numeričke simulacije kako bi procijenili mortalitet izazvan ekstremnim temperaturama i zagađenjem vazduha, prenio je Dejli mejl.

"Početkom vijeka je oko 1,6 milion ljudi umiralo svake godine usljed ekstremnih vrućina ili hladnoće. Do kraja vijeka, ovaj broj mogao bi da skoči sedam puta, do 10,8 miliona žrtava godišnje. Kada je riječ o zagađenju, početkom vijeka ono je ubijalo 4,1 milion ljudi godišnje. Do kraja vijeka ovaj broj će skočiti oko pet puta, do 19,6 miliona žrtava godišnje", rekao je vođa istraživanja Andrea Pozer.

Studija je objavljena neposredno nakon što je izveštaj UN upozorio da planeti Zemlji u ovom vijeku prijeti katastrofalno povećanje temperature od 3,1 stepeni.

Istraživači su svoje proračune zasnovali na projekcijama za period od 2000. do 2090. godine, analizirajući intervale od 10 godina, a podaci pokazuju da će vjerovatni biti velikih razlika u broju umrlih u zavisnosti  od regiona. Kako studija predviđa, najteže će biti pogođeni Južna i Istočna Azija, čemu će posebno doprinijeti ostarjela populacija i ekstremno zagađenje vazduha.

Nasuprot tome, u regionima gdje su prihodi visoki, kao što su Zapadna Evropa, Sjeverna Amerika, Australija i Pacifički dio Azije, broj smrtnih slučajeva od posljedica klimatskih promjena biće veći nego onaj izazvan zagađenjem. U zemljama poput SAD, Engleske, Francuske, Japana i Novog Zelanda taj trend se već ostvaruje, a eksperti upozoravaju da će se vremenom on samo povećavati, pri čemu će ekstremne temperature biti veći rizik od zagađenosti vazduha. To će važiti i za zemlje Centralne i Istočne Evrope kao što su Poljska i Rumunija, kao i za dijelove Južne Amerike. Istovremeno, nivo mora bi mogao porasti za čak 1,2 metra do 2300. godine, ako se ispune ciljevi zadati na Pariskoj konferenciji o klimi 2015., upozorili su naučnici. Istraživači se nadaju da će najnovija studija istaći hitnost potrebe za akcijom kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena.