Rituali koji okružuju papinsko nasljeđe datiraju stoljećima, ali proces je dobio modernu prepravku nakon što je tim katoličkih novinara i istraživača sastavio novi online vodič za svakog kardinala koji će izabrati sljedećeg pontifeksa.

Izvještaj kardinalskog kolegija, sadrži pojedinosti o sva 252 kardinala, uključujući njihov stav o pitanjima kao što su ređenje đakona, blagoslov istospolnih zajednica i izborni svećenički celibat.

Od 252 kardinala navedena u izvještaju, njih 137 trenutno je mlađe od 80 godina i stoga ima pravo sudjelovanja u konklavi, izboru za papu.

Od 138 kardinala mlađih od 80 godina, većinu je imenovao papa Franjo, navodi časopis America. Ukupan broj izbornika tehnički bi trebao biti ograničen na 120, ali Franjo nije prvi papa koji je prekoračio granicu.

Franjo je "revolucionizirao" Kardinalski kolegij prešavši preko velikih nadbiskupija poput Los Angelesa, Venecije i Milana "u korist odabira ljudi s periferija koji odražavaju njegovu pastoralnu orijentaciju i brigu za siromašne", piše časopis America.

"Rezultat će biti konklava vrlo različita od one koja ga je izabrala. Bit će manje italijanska, manje evropska i manje kurijalna, ali će biti više azijska i afrička", navodi se.

Ko god bude sljedeći papa, kladionice vjeruju da postoji 50 posto šanse da će biti poznat kao Franjo II. Druga imena koja se reklamiraju su Ivan Pavao, Leo i Ivan.

Kardinali koji privlače pažnju kao moguće nove pape nazivaju se na italijanskom papabili. Predvodnici obuhvaćaju širok spektar pozadina i ideoloških stajališta, tako da bi eventualni izbor konklave mogao promijeniti budući smjer Crkve.

Nepredvidivost procesa, u kojem su kardinali zatvoreni danima glasovanja, znači da su sve spekulacije pogrešne, navodi U.S Catholic. Oni se "puno mole Duhu Svetome, koji je pun iznenađenja".

Kardinal Pietro Parolin, iz Italije nazvan i "savršenim vatikanskim diplomatom", je bio državni sekretar pape Franje i trenutni favorit za njegova nasljednika.

Poznat je po tome što je posredovao u američko-kubanskom otopljavanju prije 10 godina i sporazumu između Vatikana i Kine iz 2018. godine.

S obzirom na trenutnu geopolitičku nestabilnost, kardinali birači bi mogli vidjeti potrebu za diplomatom. Pietro je "preživio" 11 godina radeći s papom Franjom i izbjegao brojna preslagavanja koje je papa izvršio.

Kardinal Luis Antonio Tagle, sa Filipina je dugo bio vodeći papabili među vatikanskim promatračima i kladionicama. Slovi za medijski pametnog, harizmatičnog i radosnog, a ako bude izabran bit će prvi azijski papa i prvi papa koji tečno govori engleski još od 1150. godine i Adriana IV koji je rođen u Hertfordshireu.

Kardinalu Tagleu je ugodno pokazivati ​​emocije i ima razigran, narodski manir, kaže Izvještaj kardinalskog kolegija. Njegova lijevo orijentirana politika slična je relativno progresivnim pogledima pape Franje na pitanja socijalne pravde.

Kardinal Peter Turkson, iz Gane opisan je kao šarmantan i blag te je dugo smatran prvim kandidatom. Međutim, njegovi relativno liberalni pogledi na homoseksualnost, ekologiju i društvenu pravdu doveli su ga u sukob s nekim kolegama kardinalima, kao i biskupima u njegovoj zemlji Gani.

Iako postoji entuzijazam za izbor pape iz Afrike, gdje katoličko stanovništvo raste, kardinal Turkson se općenito ne smatra kandidatom za ujedinjenje.

Kardinal Péter Erdő iz Mađarske je nagrađivani učenjak i intelektualac, smatra se potencijalnim "izborom konsenzusa".

Odgojen je pod komunističkim režimom, njegova je porodica pobjegla samo s odjećom na leđima kada su invazione sovjetske trupe spalile njihovu kuću 1956. godine i od tada nadgleda crkvu u svojoj zemlji dok mađarska demokratija klizi u autokratiju, "možda primjenjivu vještinu ovih dana".

Za kandidata iz sjene slovi kardinal Mykola Bychok iz Ukrajine. Papa Franjo je prošle godine proglasio kardinalom 45-godišnjeg eparha svetih Petra i Pavla iz Melbournea.

On je "rječito govorio o patnji svojih sugrađana Ukrajinaca u sadašnjem ratu s Rusijom, a njegova se australska pastva uglavnom sastoji od grkokatoličkih izbjeglica iz Balkanskog rata i sukoba s Rusijom koji je izbio 2014.", rekao je Daniel Gallagher, bivši latinski sekretar papa Benedikta XVI. i Franje, a sada predavač književnosti i filozofije na američkom koledžu Ralston.