Naime, u oktobru 2002. godine je tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun nametnuo tri odluke o imunitetu u BiH, odnosno po jednu za entitetske, te državni nivo vlasti, u kojima je definisao ko i na koji način može da uživa imunitet od krivičnog gonjenja i od građanskih parnica.

Prema odlukama koje je donio Ešdaun, svi nosioci zakonodavnih funkcija u BiH imaju imunitet od krivičnog progona i građanskih parnica ako se radi o djelu povezanom s funkcijom koju obavljaju, dok su nosioci izvršnih funkcija pod imunitetom od parničnog postupka, takođe u predmetima koji se odnose na posao koji obavljaju.

To znači da su od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni poslanici i delegati svih parlamenata i domova naroda u BiH, a da su od građanske odgovornosti oslobođeni svi predsjednici, potpredsjednici i zamjenici predsjednika, kao i ministri u svim vladama i u Savjetu ministara BiH. U svim ovim slučajevima imunitet je ograničen samo na oblasti kojima se nosioci određene funkcije bave i u svakom od tih slučajeva nosilac funkcije može se pozvati na imunitet.

Uz to, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu definiše da su svi članovi VSTS-a oslobođeni građanske odgovornosti za sva mišljenja koja su izrazili ili odluke koje su donijeli u okviru njihovih službenih dužnosti. Osim toga, istim zakonom definisano je i da su građanske odgovornosti oslobođeni osoblje VSTS-a, osoblje Kancelarije disciplinskog tužioca i međunarodni stručnjaci pod ugovornim odnosom s VSTS-om. Takođe, od krivične i građanske odgovornosti istim zakonom oslobođeni su i sudije i tužioci. Oni, kako stoji u zakonu, ne mogu biti krivično gonjeni, uhapšeni ili zadržani u pritvoru, niti mogu odgovarati u građanskom postupku za mišljenja koja daju ili za odluke koje donose u okviru svojih službenih dužnosti.

Imajući u vidu da Savjet ministara ima 10 članova, Predstavnički dom BiH 42, a Dom naroda BiH 15 članova, te da postoje tri člana Predsjedništva BiH, na nivou BiH imunitet uživa ukupno 80 nosilaca funkcija. U RS imunitet uživa 131 nosilac funkcija, imajući u vidu da Vlada ima 17 članova, Vijeće naroda RS 28, a Narodna skupština RS 83 poslanika, kao i da još postoje predsjednik i dva potpredsjednika RS.

U FBiH postoji 98 poslanika, 58 delegata Doma naroda, kao i predsjednik i dva potpredsjednika FBiH, pa iz toga proizlazi da na ovom nivou postoji 158 nosilaca funkcija. Ovim funkcijama treba dodati predsjednike i potpredsjednike kantona, kao i poslanike u kantonalnim skupštinama, što je otprilike dodatnih 400 nosilaca imuniteta.

Uz to, u BiH ima otprilike 1.000 sudija i tužilaca, a ovom broju treba dodati i članove VSTS-a i ostalo osoblje te institucije koje ima pravo na imunitet.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši tužilac i sudija, kaže za "Nezavisne" da bi se on zalagao da se imunitet potpuno ukine.

"Već oko 15 godina moj princip je da dok se ne uspostavi puna vladavina prava i puna odgovornost svih u BiH, niko ne treba da uživa imunitet", ističe Šehić. Dodaje da se pitanje imuniteta različito reguliše od zemlje do zemlje, a da neke zemlje, poput Švedske, ne daju pravo imuniteta nikome jer smatraju da se tako na najbolji način definiše odgovornost nosilaca javne funkcije prema javnosti.

U OHR-u objašnjavaju da su odluke o imunitetu donesene kako bi se uspostavila vladavina prava.

"Savjet za implementaciju mira smatra da je uspostava vladavine prava u koju svi građani imaju povjerenje preduslov za trajni mir i samoodrživu ekonomiju, koja će biti sposobna da privuče i zadrži međunarodne i domaće investitore", objašnjeno je u OHR-u.

Naglašeno je da je u funkcionalnoj demokratiji potrebno da nosioci ovih funkcija uživaju imunitet u odnosu na odgovarajuće krivične i parnične postupke kako bi propisno obavljali svoje funkcije i dužnosti.

Pitanje o imunitetu nosilaca javnih funkcija u BiH smo uputili Ministarstvu pravde BiH, ali do zaključenja ovog broja "Nezavisnih" nismo dobili odgovor.