Foto: Srpskainfo
U narednih 10 do 15 godina može se očekivati da će se na prostoru Balkana opet desiti vrlo snažan zemljotres, teško je reći gdje, ali postoje prostori u Makedoniji, u Bugarskoj, Rumuniji, pa i u istočnoj Srbiji u kojima dugi niz godina nisu, kaže seizmolog Slavica Radovanović.
Ona je
za Telegraf.rs rekla da Hrvatska ne bi trebalo da očekuje jači zemljotres od
ovog koji ju je danas pogodio od 6,3 stepena po Rihteru kao i da se takav
potres ne očekuje ni u blizini, ali da je ovaj zemljotres još jedan dokaz da je
očigledno počeo ciklus jakih zemljotresa na prostoru Balkana.
– A
zašto? Zato što je seizmička aktivnost na Apeninskom poluostrvu imala nekoliko
snažnih italijanskih zemljotresa. Mi seizmolozi smo tada rekli da će se sigurno
preliti ta seizmička aktivnost na prostoru Balkanskog poluostrva gdje dug niz
godina nije bilo najjačih zemljotresa, a naročito u tom primorskom dijelu gdje
je poslednji bio u Crnoj Gori 1979. godine. Znači, nakon toga dogodila se
Albanija koja, takođe, jako dugo niz godina nije imala jakih zemljotresa. Onda
je započela seizmička aktivnost kod Zagreba da bi se dogodila dva juče, i ovaj
zemljotres danas kod Petrinje – objašnjava Radovanović, bivša direktorka
Seizmološkog zavoda Srbije, a sada direktorka firme seismo.sr.
Prema
njenim riječima, kada se proljetos dogodio zemljotres kod Zagreba onda se
poremetila ta krhka ravnoteža koja je postojala, pa su se dogodila ova dva
zemljotresa juče kod Petrinje i ovaj danas magnitude 6,3 stepena po Rihterovoj
skali.
Maksimalna
očekivana magnituda za Zagreb je, takođe, preko 6 jedinica po Rihteru, kao što
je ovaj bio u Petrinji, ali ne dešavaju se dva zemljotresa tako bliskih
magnituda, niti prostorno blizu jedan drugom, niti vremenski, objašnjava.
Kako kaže, potrebno je da prođe značajnije vrijeme da bi se u tom istom regionu, primjera radi Zagreb-Petrinje obnovio tako jak zemljotres.
Zato,
dodaje, niko u tom prostoru nema razloga da sada strahuje. Ali, postoje drugi
prostori na Balkanskom poluostrvu gdje jako dugo nije bilo jakih zemljotresa, a
seizmička aktivnost je lagano rasla.
– Kada
kažem na Balkanskom poluostrvu, znači i čak od Istanbula, od samog kraja tog
prostora, gdje dugo nije bilo jakih zemljotresa. Kroz istoriju, bilo je
situacija da se u nekoliko godina dogodi nekoliko jakih zemljotresa. Sjetite se
1963. bio je u Makedoniji, da bi 1969. godine bio u Banjaluci – navela je.
Bilo je potrebno nekoliko godina da prođe da se desi jak zemljotres, uslovno rečeno, u istom prostoru.
– Sada
možemo očekivati u narednih 10 do 15 godina da će se u nekom drugom prostoru
Balkana opet desiti zemljotres vrlo visokih magnituda, pri čemu u Srbiji
zemljotresi nemaju ovako visoke magnitude kakav je bio petrinjski. Naši
maksimalni zemljotresi su imali magnitude do 6 jedinica Rihterove skale –
naglasila je.
U ovom
kontekstu, Radovanović kaže, da je seizmička aktivnost na Balkanu očigledno
počela.
– Koje
će to drugo žarište biti, to je jako teško reći kao što nismo mogli da znamo da
će Hrvatsku opet pogoditi baš danas. Jako je teško reći gdje, ali postoje
prostori i u Makedoniji, i u Bugarskoj, Rumuniji, pa i u istočnoj Srbiji
dijelovi u kojima mogu da se dogode jake zemljotresi a dugi niz godina nisu –
navodi Radovanovićeva i dodaje da Kraljevo i Mionica nisu srpski maksimalni
zemljotresi.
Naši
najjači zemljotresi su onakvi kakav je bio Rudnik, kakav je bio Svilajnac i
kakav je bio Lazarevac. Tako da, treba pratiti seizmičku aktivnost. Svaka
situacija u kojoj se desi jak zemljotres za koji ništa ne slijedi samo svedoči
u prilog tome da se seizmička energija skuplja, objasnila je.