Navedeno je to u prijedlogu izvještaja o radu Službe za poslove sa strancima BiH u kojem je navedeno da su lani od drugih nadležnih bezbjednosnih institucija zaprimili informaciju o 16 interesantnih stranih državljana koji su procijenjeni kao prijetnja po nacionalnu sigurnost BiH. 

- Od njih 16 pronašli smo, procesuirali i izrekli mjere protjerivanja za šest stranih državljana, dok se ostali nisu nalazili na teritoriji BiH. Podaci o licima koja predstavljaju prijetnju javnom poretku i bezbjednosti BiH evidentirani su u bazu ROS-a kojoj pristup ima Granična policija BiH i njima će biti odbijen ulazak u BiH ukoliko pokušaju ući u zemlju - navedeno je u izvještaju. 

Direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa naveo je za "Glas" da je broj procijenjenih i pronađenih osoba koje predstavljaju prijetnju po bezbjednost lani bio na istom nivou kao 2023. godine. 

- Tokom 2023. godine bilo je 17 stranih državljana koji su predstavljali prijetnju po bezbjednost, od kojih smo procesuirali takođe njih šest. Od 2017. do 2024. godine ukupno je takvih bilo 373 stanaca, a 57 je protjerano - rekao je Laketa i podsjetio da bezbjednosne provjere stranaca sprovodi Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH. 

Laketa je istakao da su tokom 2024. godine najveći izazov u radu Službe bili migranti kojih je lani registrovano oko 23.000 u BiH. 

- Oni su jedan od izazova kako sa bezbjednosnog aspekta, tako i sa aspekta kretanja migracija kroz BiH. I u narednom periodu će to biti izazov, ne samo naš, već i drugih struktura. Zbog hroničnog problema nedostatka radne snage lani smo uočili pojavu zloupotreba kada je riječ o ovjeri pozivnih pisama za "vizu D", odnosno odobrenje boravka po osnovu izdatih radnih dozvola i bez radne dozvole. Zloupotrebljava se i bezvizni boravak, najviše od strane državljana Turske koji dođu legalno u BiH, a potom ilegalno napuste zemlju i odu u EU. U 2024. godini povećan je i broj falsifikovanih viza, a u najvećem broju se radilo o državljanima Sirije - kazao je Laketa. 

Dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Slobodan Župljanin ističe za "Glas" da broj protjeranih lica nije odraz stvarnog stanja u BiH te da se u zemlji, ali i cijelom regionu, nalazi daleko veći broj lica koji predstavljaju bezbjednosnu prijetnju. 

- Najveći broj njih ilegalno ulazi u BiH, pa o njima ne postoje validne evidencije, zbog čega se ne može pratiti njihovo kretanje i eventualne aktivnosti. Podaci Službe za poslove sa strancima su svakako relevantni, ali ne odgovaraju stvarnosti u BiH pa sve bezbjednosne službe, i domaće i strane, upozoravaju da se u BiH i regionu nalazi veći broj bezbjednosno problematičnih ljudi. To daje obavezu i zadatak svim nadležnim službama da tragaju za njima da bi bile spriječene neželjene posljedice u samoj BiH - rekao je Župljanin i podsjetio da u BiH boravi i značajan broj lica sa stranih ratišta. On je istakao da je situacija na na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou rovita i sa brojnim bezbjednosnim izazovima. 

- Svi imaju razloga za određeni oprez, ali govoriti o posebnoj i pojačanoj brizi naših građana bilo bi preoštro. Građani su najsigurniji kada službe rade svoj posao, što se od njih i očekuje - naglasio je Župljanin. 

AZIL
U izvještaju o radu Službe za poslove sa strancima BiH navedeno je da je od januara do kraja decembra prošle godine 21.367 osoba zatražilo azil. 

Prema podacima objavljenim u navedenom dokumentu zaposleni u Službi za poslove sa strancima lani su preduzeli niz mjera prema stranim državljanima i to u 6.069 slučajeva. Doneseno je 189 rješenja o otkazu bezviznog boravka i 936 rješenja o otkazu privremenog boravka. 

Istovremeno lani su 53 strana državljana ostala bez dozvole stalnog boravka, a doneseno je i 3.176 rješenja o protjerivanju stranaca iz zemlje. Pod nadzor je stavljeno 1.698 osoba.