Upravo je zato zima razdoblje u kojem je pacijentima dijagnostikovan znatno veći broj upala sinusa nego tokom ostatka godine.

 

Mirko Ivkić, spec. otorinolaringologije i hirurgije glave i vrata iz Hrvatske objasnio je za Zadovoljna.hr da su upravo sinusi - šupljine u kostima glave. Zdravi sinusi obloženi su tankom nježnom sluznicom i ispunjeni zrakom. Spojeni su uskim otvorima i kanalićima s nosnom šupljinom, zbog čega se njihova funkcija i bolesti teško mogu odvojiti od funkcije i bolesti nosa. Sinusi su dobili ime po kostima u kojima se nalaze (maksilarni, frontalni, etmoidni i sfenoidni sinusi), a postoje četiri para.

 

Međutim, još uvijek nije potpuno jasno zašto imamo sinuse. Smatra se da su sinusne šupljine nastale kao nusproizvod evolucijskog razvoja lobanje, zbog njih je glava lakša. Sluznica zdravih sinusa stvara bistru, rijetku sluz koja povoljno utiče na disanje i zaštitnu funkciju nosa (vlaži i čisti udahnuti zrak), a šupljine sinusa donekle utiču i na boju našeg glasa, objašnjava prof. dr. sc. Ivkić.

 

U prostorijama u kojima je zrak vrlo suv lako se razvijaju bakterije, najčešće zbog neodržavanih i neredovno čišćenih uređaja za grijanje, koji tako postaju leglo za bakterije, što je pogodno za razvoj sinusitisa, sinuitisa ili upale sinusa.

 

Osim toga, kako napominje dr. Ivkić, upalu sinusa mogu izazvati i virusi koji su prisutni u našem organizmu tokom prehlade, a u rijetkim slučajevima uzročnik mogu biti i gljivice.

 

Kod upale sluznica sinusa otekne, a istovremeno dolazi i do pojačanog stvaranja guste sluzi. To može dovesti do blokade prirodnih otvori sinusa, a u njima se gomila sluz u kojoj se dalje razvijaju virusi i bakterije. Ako curenje, začepljenost nosa, bol ili pritisak u licu nastupe naglo, radi se o akutnoj upali.

 

"Bolest često prati kašalj i smetnje, odnosno nedostatak čula mirisa. Kod akutnih upala može se javiti i temperatura, slabost i otežano disanje. Ponekad se upale javljaju više puta godišnje, a ako traju više od 12 nedjelja, riječ je o hroničnom sinuitisu", govori nam prof. dr. sc. Ivkić.

 

Srećom, postoje načini na koje možemo smanjiti mogućnost pojave sinuitisa. Kako napominje prof. dr. sc. Ivkić, virusi i bakterije iz gornjih disajnih puteva najčešće se šire kapljično odnosno kašljem i kijanjem, zbog čega treba izbjegavati kontakte s potencijalno oboljelima tokom sezona gripe i drugih viroza.Takođe treba pripaziti i na vlažnost i temperaturu prostorija u kojima boravimo te, ako je moguće, nagle promjene temperature ulaskom iz hladnih u vruće prostore i obrnuto svesti na najmanju moguću mjeru.

 

Pomoć se može naći i u električnim ovlaživačima zraka koji vodu pretvaraju u paru i istiskuju je u prostoriju, te tako povećavaju nivo vlage u njoj.

 

Izloženost duvanskom dimu takođe može znatno uticati na pojavu sinuitisa pa je takve prostore potrebno izbjegavati, posebno u ovom periodu.

 

Ako pak ipak dođe do sinuitisa, iako je bolest neugodna, može se relativno brzo izliječiti.

 

Prvo se obično preporučuje korištenje kapi za nos koje smanjuju otok i sekreciju. Zbog mogućeg štetnog djelovanja takve se kapi smiju koristiti kratkotrajno, svega tri do pet dana. Korisnim se pokazalo ispiranje nosa fiziološkom otopinom, a nakon toplih inhalacija vlažnog zraka većina se bolesnika bolje osjeća.

 

Ako je riječ o ozbiljnoj upali, antibiotike i kortikosteroidne sprejeve treba koristiti samo uz strogi nadzor ljekara. Čitava terapija treba trajati najmanje 10 do 14 dana, zaključuje prof. dr. sc. Mirko Ivkić.