Koliko je BiH spremna za vanredne situacije?
Foto: Nezavisne novine/Arhiva
Poplave, zemljotresi, požari, bolesti (epidemije/pandemije), glad, rat, suša, samo su neki od razloga zbog čega se proglašava vanredna situacija. Protekla decenija za BiH bila je izazovna po sličnim stvarima, počevši od katastrofalnih poplava 2014. godine, pandemije virusa korona, požara, zemljotresa, pa do novih poplava i klizišta koji su prije nešto više od mjesec dana pogodili pet opština u Federaciji BiH, a u kojima je nažalost nastradalo više od 20 ljudi. Vanredna situacija proglašavana je odmah po nepogodi, ali se nadležni u BiH, kako smatraju dobro upućeni, u pojedinim situacijama nisu najadekvatnije snašli, pogotovo kada je u pitanju preventivno djelovanje, odnosno kada se trebalo raditi na tome se neke stvari više nikada ne ponove ili da posljedice istih budu manje. Jasno je da se ne može predvidjeti ili spriječiti zemljotres, ali se i te kako može djelovati da se nepogode poput poplava, požara, širenja bolesti ukrote ili ublaže nakon što se dese prvi put. Neupitno je da se država u svakoj vanrednoj situaciji digla na noge, da su angažovani policija, vojska, gorske službe spasavanja, civilna zaštita, volonteri iz svih krajeva BiH i regiona, ali je, kako kažu sagovornici "Nezavisnih novina", potrebno napraviti dugoročan plan da više ne dođe do tragedije kakvu smo, na primjer, imali priliku da vidimo u Donjoj Jablanici, gdje je kamenolom zatrpao kompletno naselje i nadležnima bacio rukavicu u lice, jer su upravo oni dali dozvolu jednom privatniku da krči šumu i vadi kamen. Priroda je tada, ali i ranije pokazala da ona nije ta koja će se prilagoditi građanima, već da su građani ti koji se moraju prilagoditi njoj, a nerijetke neprilike u BiH otvaraju pitanja koliko je država spremna da se nosi sa njima? "Što se tiče Gorske službe spašavanja FBiH, vidjeli ste na primjeru Jablanice. Mi imamo svoje procedure i prvo ću reći da smo mi isključivo volonteri. A volonteri umjesto da su na kraju linije odbrane i da dolaze onda kada se iscrpe sve snage koje je obezbijedila država, oni dolaze prvi. Imamo situaciju da pored čitavog sistema koji treba da postoji u državi, nama humanitarnu pomoć dijele udruženja, a ljude prvo spašavaju volonterske službe", kaže Dženadin Veladžić, predsjednik GSS FBiH. Smatra da je BiH bolje odgovorila na poplave 2014. godine nego na ove nedavne. "To je jedan apsurd. Mi smo 10 godina govorili da se spremamo, obučavamo, da bismo reagovali bolje, a u stvari nam je reakcija bila lošija", smatra Veladžić. Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, kaže da BiH ima kapacitete da se nosi sa saniranjem katastrofa poput one u Donjoj Jablanici, jer su odmah bile angažovane sve raspoložive snage. Slično je, navodi, i kada su u pitanju požari koji svako ljeto pogađaju širu teritoriju države. Trninić tvrdi da BiH ima mnogo bolju opremu za djelovanje kada su u pitanju, na primjer, poplave, te da je sve na većem nivou nego 2014. godine. "U Jablanici nema spremnosti. Kada se tako nešto desi, onda treba gledati kako evakuisati ljude, kako se ponašati od tog trenutka. A što se poplava tiče, sigurno smo napredovali za deset godina", napominje Trninić za "Nezavisne novine". Naglašava i da se u situacijama prirodnih katastrofa ne može isključivo kriviti država, već da je u pitanju čitav sistem. "Da li je država kriva što se baca smeće u pritoke velikih rijeka pa se to nagomilava. Imamo tu i krčenje šuma, pa kad padne kiša, tu vodu nema šta da zaustavi. Da li će i dalje biti suša, poplava, požara, hoće, a da li ima grešaka u Jablanici, krivičnih odgovornosti, naravno da ima, vidjeli ste da se potegla tema postojanja kamenoloma. Moramo biti spremni, a to znači upozoravati, objašnjavati, podizati svijest, a nadležnim institucijama praviti dodatne obuke i opremanje da bi djelovanje u situacijama kada se dese razne katastrofe bilo još bolje", poručuje Trninić. Dio struke nije saglasan da je BiH dovoljno osposobljena da se nosi sa vanrednim situacijama. Kao razlog izdvajaju političko uređenje koje podrazumijeva više nadležnosti na različitim nivoima. Problem vide i u javnom sektoru koji, kažu, ne funkcioniše za potrebe građana i kao takav ne može da odgovori na hitne mjere. "Mi nemamo nikakvu strategiju i radnje koje nam kažu da smo spremni da dočekamo te neke vanredne situacije. Država uglavnom ne planira takve stvari, više je to administrativno djelovanje", upozorava za "Nezavisne" Sabid Zekan, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli. Ključno je, dodaje on, preventivno djelovanje, a to u daljem znači da se infrastruktura treba prilagođavati prirodi, realnim potrebama i tehničkim uslovima. "Mislim da društvo nije spremno za to i da se ovdje radi stihijski i ad hoc. Često se ne vole pravila i disciplina i najčešće se radi od slučaja do slučaja. Kada se nešto desi, onda se tri do pet dana priča o tome i onda se sve zaboravi. Moramo predvidjeti šta se sve može desiti za narednih 50 godina i eventualno početi djelovati odmah, ulagati malo novca, a sa pametnim ulaganjem možemo dobiti mnogo", kazao je Zekan.
Protekla decenija za BiH bila je izazovna po sličnim stvarima, počevši od katastrofalnih poplava 2014. godine, pandemije virusa korona, požara, zemljotresa, pa do novih poplava i klizišta koji su prije nešto više od mjesec dana pogodili pet opština u Federaciji BiH, a u kojima je nažalost nastradalo više od 20 ljudi.
Vanredna situacija proglašavana je odmah po nepogodi, ali se nadležni u BiH, kako smatraju dobro upućeni, u pojedinim situacijama nisu najadekvatnije snašli, pogotovo kada je u pitanju preventivno djelovanje, odnosno kada se trebalo raditi na tome se neke stvari više nikada ne ponove ili da posljedice istih budu manje.
Jasno je da se ne može predvidjeti ili spriječiti zemljotres, ali se i te kako može djelovati da se nepogode poput poplava, požara, širenja bolesti ukrote ili ublaže nakon što se dese prvi put.
Neupitno je da se država u svakoj vanrednoj situaciji digla na noge, da su angažovani policija, vojska, gorske službe spasavanja, civilna zaštita, volonteri iz svih krajeva BiH i regiona, ali je, kako kažu sagovornici "Nezavisnih novina", potrebno napraviti dugoročan plan da više ne dođe do tragedije kakvu smo, na primjer, imali priliku da vidimo u Donjoj Jablanici, gdje je kamenolom zatrpao kompletno naselje i nadležnima bacio rukavicu u lice, jer su upravo oni dali dozvolu jednom privatniku da krči šumu i vadi kamen.
Priroda je tada, ali i ranije pokazala da ona nije ta koja će se prilagoditi građanima, već da su građani ti koji se moraju prilagoditi njoj, a nerijetke neprilike u BiH otvaraju pitanja koliko je država spremna da se nosi sa njima?
"Što se tiče Gorske službe spašavanja FBiH, vidjeli ste na primjeru Jablanice. Mi imamo svoje procedure i prvo ću reći da smo mi isključivo volonteri. A volonteri umjesto da su na kraju linije odbrane i da dolaze onda kada se iscrpe sve snage koje je obezbijedila država, oni dolaze prvi. Imamo situaciju da pored čitavog sistema koji treba da postoji u državi, nama humanitarnu pomoć dijele udruženja, a ljude prvo spašavaju volonterske službe", kaže Dženadin Veladžić, predsjednik GSS FBiH.
Smatra da je BiH bolje odgovorila na poplave 2014. godine nego na ove nedavne.
"To je jedan apsurd. Mi smo 10 godina govorili da se spremamo, obučavamo, da bismo reagovali bolje, a u stvari nam je reakcija bila lošija", smatra Veladžić.
Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, kaže da BiH ima kapacitete da se nosi sa saniranjem katastrofa poput one u Donjoj Jablanici, jer su odmah bile angažovane sve raspoložive snage. Slično je, navodi, i kada su u pitanju požari koji svako ljeto pogađaju širu teritoriju države.
Trninić tvrdi da BiH ima mnogo bolju opremu za djelovanje kada su u pitanju, na primjer, poplave, te da je sve na većem nivou nego 2014. godine.
"U Jablanici nema spremnosti. Kada se tako nešto desi, onda treba gledati kako evakuisati ljude, kako se ponašati od tog trenutka. A što se poplava tiče, sigurno smo napredovali za deset godina", napominje Trninić za "Nezavisne novine".
Naglašava i da se u situacijama prirodnih katastrofa ne može isključivo kriviti država, već da je u pitanju čitav sistem.
"Da li je država kriva što se baca smeće u pritoke velikih rijeka pa se to nagomilava.
Imamo tu i krčenje šuma, pa kad padne kiša, tu vodu nema šta da zaustavi. Da li će i dalje biti suša, poplava, požara, hoće, a da li ima grešaka u Jablanici, krivičnih odgovornosti, naravno da ima, vidjeli ste da se potegla tema postojanja kamenoloma. Moramo biti spremni, a to znači upozoravati, objašnjavati, podizati svijest, a nadležnim institucijama praviti dodatne obuke i opremanje da bi djelovanje u situacijama kada se dese razne katastrofe bilo još bolje", poručuje Trninić.
Dio struke nije saglasan da je BiH dovoljno osposobljena da se nosi sa vanrednim situacijama. Kao razlog izdvajaju političko uređenje koje podrazumijeva više nadležnosti na različitim nivoima. Problem vide i u javnom sektoru koji, kažu, ne funkcioniše za potrebe građana i kao takav ne može da odgovori na hitne mjere.
"Mi nemamo nikakvu strategiju i radnje koje nam kažu da smo spremni da dočekamo te neke vanredne situacije. Država uglavnom ne planira takve stvari, više je to administrativno djelovanje", upozorava za "Nezavisne" Sabid Zekan, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli.
Ključno je, dodaje on, preventivno djelovanje, a to u daljem znači da se infrastruktura treba prilagođavati prirodi, realnim potrebama i tehničkim uslovima.
"Mislim da društvo nije spremno za to i da se ovdje radi stihijski i ad hoc. Često se ne vole pravila i disciplina i najčešće se radi od slučaja do slučaja. Kada se nešto desi, onda se tri do pet dana priča o tome i onda se sve zaboravi. Moramo predvidjeti šta se sve može desiti za narednih 50 godina i eventualno početi djelovati odmah, ulagati malo novca, a sa pametnim ulaganjem možemo dobiti mnogo", kazao je Zekan.