Agencija za rad Ujedinjenih nacija navela je da je ovo ažurirano smanjenje radnog vremena ekvivalentno gubitku 400 miliona radnih mjesta sa punim radnim vremenom na globalnom nivou u drugom tromjesečju, na temelju standardne radne sedmice od 48 sati.

U prethodnom izvještaju iz maja, ILO je prognozirao pad od 10,7 odsto radnih sati, odnosno gubitak 305 miliona radnih mjesta, što znaci da se situacija u međuvremenu pogoršala.

U posljednjem, petom izdanju monitora "Covid-19 i svijet rada", ILO je naglasio da je Amerika najviše pogođena regija, s procijenjenim padom radnog vremena od 18,3 odsto, odnosno 70 miliona radnih mjesta sa punim radnim vremenom.

Za prvo tromjesječje ove godine ILO je izračunao pad radnog vremena širom sveta od 5,4 odsto, što je 155 miliona radnih mjesta, u odnosu na četvrti kvartal prošle godine.

ILO navodi da više globalnih faktora uzrokuje ovo opadanje, kao što su kraće radno vrijeme, privremeni odmor, kao i nezaposlenost i "neaktivnost".

U Izvještaju ILO navodi tri različita scenarija oporavka na tržištu rada u drugoj polovini godine, prenosi Biznis Info.

Osnovni model predviđa pad radnog vremena od 4,9 odsto, odnosno gubitak 140 miliona radnih mjesta u odnosu na četvrti kvartal 2019.

Ovaj scenario pretpostavlja oporavak privrednih aktivnosti prema postojećim prognozama, ukidanje ograničenja na radnom mjestu, uz oporavak potrošnje i ulaganja.

Pesimistički model značio bi pad radnog vremena od 11,9 odsto ili gubitak 340 miliona radnih mjesta. Ta prognoza se temelji na mogućnosti drugog talasa korona virusa.

Optimistični model znači smanjenje radnog vremena za 1,2 odsto ili gubitak 34 miliona radnih mjesta, a ovaj najbolji scenario desio bi se ako bi se brzo nastavile sve radne aktivnosti, uz kreiranje novih poslova i pojačanu potražnju.