"S obzirom na sva dešavanja na evropskom kontinentu, agresiju Rusije na susjednu nezavisnu i suverenu Ukrajinu, do sada neviđeno jedinstvo gotovo svih zemalja Evrope, ne samo članica EU, u odgovoru na ovu agresiju kao i na refleksiju te agresije na Zapadni Balkan, a samim time i na moju zemlju, obaveza mi je biti direktan i govoriti ne baš uvijek diplomatskim jezikom", rekao je Komšić.

 

Istakao je da će govoriti o malignom ruskom utjecaju kako u BiH tako i na Zapadnom Balkanu.

 

"Ponovit ću i ono što svi već znate – ko su ključni ruski politički akteri u mojoj zemlji sa nadom da će se to ovaj put čuti i upamtiti. To je važno jer ruska agresija na susjednu Ukrajinu, ugrožena sigurnost cijelog evropskog kontinenta, dugogodišnja ruska politika 'zamrznutog konflikta' na Zapadnom Balkanu kao i u mojoj zemlji, sada, napokon mogu i trebaju biti shvaćeni i prihvaćeni kao sigurnosni izazov", kazao je Komšić.

 

Dodao je da Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU po njegovom mišljenju predstavlja dokument po svojoj važnosti odmah iza Dejtonskog sporazuma. U tom smislu BiH, smatra Komšić, ima tri mogućnosti, odnosno tri puta, kojima se može kretati sa "svojevrsne" političke raskrsnice.

 

Ističe da prvi izbor jeste najteži ali i najbolji, realizovati preporuke iz Mišljenja Komisije.

 

"U slučaju realizacije 14 preporuka iz mišljenja, Bosna i Hercegovina se nepovratno okreće Evropskoj uniji. Uniji zasnovanoj na poštivanju i zaštiti ljudskih prava i ljudskog dostojanstva nas građana, pojedinaca, bez obzira na rasno, etničko, vjersko ili bilo koje drugo porijeklo ili opredjeljenje", smatra Komšić.

 

Osim toga, smatra Komšić, takav put, uz pristupanje NATO-u, bi garantovao egzistenciju BiH.

 

"Drugi izbor za moju zemlju jeste da sve ostane ovako kako je sada. Objašnjavati kakvo je sada stanje, mislim da nije potrebno. Svima nam je poznato. To je stanje stagnacije i latentnog konflikta koje je neizdrživo za građane BiH. Neizdrživo je jer se BiH nalazi u konstantnoj blokadi institucija i etničkim napetostima. Etnička podjeljenost se pokušava predstaviti kao trajna kategorija bosanskohercegovvačkog društva dok nesigurnost, neizvjesnost i korupcija dovode do masovnog iseljavanja, većinom, mladih ljudi iz BiH", rekao je Komšić.

 

Dodaje da su u takvoj stvarnosti kreira društvo i društveni ambijent u kojem kao pojedinac možete afirmisati i imati pristojan život samo kao osvjedočeni pripadnik etničke grupe i pripadnik vladajuće stranke.

 

"Sve to govori u prilog činjenici da je sadašnji, ne samo ustavno pravni okvir, nego i koncept organizacije društva koji počiva na njemu prevaziđen i da dalje insistiranje na njemu vodi u dekadenciju. Ili prosto rečeno, u propast koje niko neće biti pošteđen", smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH.

 

Naglasio je da je Rusija, do agresije na Ukrajinu, bila najveći zagovornik ovog stanja u BiH iz razloga jer je to bilo stanje "zamrznutog konflikta" koje je Rusiji odgovaralo kao izvor problema za NATO i EU.

 

"Rusija je zapravo pravilno procijenila da 'zamrznuti konflikti' na zapadnom Balkanu, a time i u mojoj zemlji predstavljaju sigurnosni rizik za NATO i EU i bila je najveći zagovornik zadržavanja sadašnjeg stanja", rekao je Komšić.

 

U nastavku izlaganja Komšić je kazao da svakako postoji i treći izbor za njegovu zemlju.

 

"A to je kretati se nazad u odnosu čak i na sadašnje stanje. Sigurno rezultat ovakvog izbora jeste konflikt. Do toga konflikta će u tom slučaju sigurno doći. Trenutak izbijanja tog konflikta ovisiće o tome da li je BiH u svom ustavno-pravnom uređenju nastavila putem etničkih podjela. Ovisit će o tome da li formalizirala te podjele kako u Ustavu BiH tako i u svome zakonodavstvu koje će biti izraženije i veće nego što su to sada, a ovisit će i o vanjskom poticaju ili okolnostima u regiji", rekao je Komšić.

 

Naglasio je da će svaka dalja etnička podjela, insistiranjem da ustavna i zakonodavna struktura BiH vude temeljena na konačnim etničkim podjelama, aktivirat će etnički zasnovane konflikte.

 

"Podsjećanja radi, sadašnja dominantno etnički zasnovana ustavno-pravna struktura, sa djelimičnim građanskim pristupom, koja se zasniva na konceptu konstitutivnih naroda već je izvor, za sada, političkih konflikata koji se najbolje vide u blokadi države", rekao je Komšić.

 

Dodao je da etnički struktuiran elektorskim sistem izbora na jednom dijelu države koji se trenuto pokušava nametnuti je definitivan početak disolucije BiH sa veoma neizvjesnim ishodom.

 

"To se postiže i narušavanjem suvereniteta Bosne i Hercegovine od strane susjeda kroz koncept brige susjednih država za pripadnike naroda koji su zapravo autohtoni državljani i građani BiH. Taj koncept ide do te mjere da se susjedne države otvoreno miješaju u unutrašnja pitanja BiH. Ako vam ovo liči na situaciju u Lugansku i Donjecku, politiku Rusije i do čega je sve dovela ta politika, u pravu ste, to je isti agresivni koncept jedne države koja nastoji da zavlada drugom državom", smatra Komšić.

 

U nastavku je istakao da je jedina razlika takvog pristupa u odnosu na ruski, da susjedne države danas ne pokušavaju oružanom agresijom ostvariti takve ciljeve,iako su to ranije pokušale.

 

"Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je 'srpski svet', identično tzv. 'ruskom svetu'. Kako drugačije nazvati otvoreno miješanje Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, poput izmjene Izbornog zakona, a sve sa pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini. Iz tog razloga nije ni čudno da među najvjernije saradnike Rusije na zapadnom Balkanu ubrajamo i dva danas prisutna gospodina – Milorada Dodika i Dragana Čovića", rekao je Komšić.

 

Zapitao se da li je potrebno podsjećati na Dodikovu "neutralnost" po pitanju ruske agresije na Ukrajinu.

 

"Neutralnost koja je identična saučesništvu. Zar je potrebno podsjećati na stav Čovića kako Rusija treba pojačati prisustvo u BiH. Zar je potrebno podsjećati na usuglašen identičan stav ministra vanjskih poslova Hrvatske i Sergeja Lavrova po pitanju izmjene Izbornog zakona BiH. Šta je još potrebno da bi se vidjela „putinovska matrica“ u takvom pristupu, kako domaćih političkih faktora tako i političkih faktora iz susjedstva?", rekao je Komšić.

 

Naglasio je da je to taj treći put, treći mogući izbor za Bosnu i Hercegovinu.

 

"On sigurno ne vodi moju zemlju u Evropsku uniju. Ne vodi ka poštivanju osnovnih ljudskih prava građana moje zemlje. Ne vodi poštivanju presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ne vodi Bosnu i Hercegovinu ka stabilnoj demokratiji i demokratskom društvu. Ne vodi borbi protiv korupcije, itd. itd. Vodi nas ravno u vještački kreirane etničke podjele sa izvjesnim konfliktom", zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.