Kako su u Klinici za psihijatriju UKC RS kazali za "Nezavisne novine", trenutno se na bolničkom liječenju u ovoj klinici nalazi 50 pacijenata, te da je pandemija uticala na povećan broj javljanja pacijenata u ovu kliniku tokom 2020. godine u odnosu na 2019. godinu.

 

"U 2020. godini ta brojka iznosila 2.024 upućenih pacijenata, a 2019. godine je upućeno 1.766 pacijenata na bolničko liječenje", naveli su u Klinici za psihijatriju UKC RS, dodajući da se trend većeg broja pacijenata nastavio i ove godine.

 

"U prethodnom periodu, od početka godine do 20. avgusta, zabilježen je rast broja pacijenata na bolničkom liječenju, te je do danas na liječenje upućeno 2.411 pacijenata", rekli su u Klinici za psihijatriju UKC RS.

 

Ukazali su da je razlog za ovako povećan broj pacijenata upravo pandemija, koja ima znatne posljedice na mentalno zdravlje u smislu psihološkog stresa i pojave simptoma psihičkih poremećaja. Dodali su da je navedeni uticaj dodatno otežan mjerama socijalne izolacije, pretjerane tjeskobe ili pogoršanja simptoma osnovnog poremećaja.

 

Jadranka Stanković, specijalista psihijatrije i sistemski porodični psihoterapeut, za "Nezavisne novine" kazala je da je u periodu pandemije povećan broj slučajeva anksioznih poremećaja, koji su u vezi sa dugotrajnom izloženosti stresu.

 

"Veliki priliv informacija preko medija, ili od usta do usta, nažalost informacija koje često nisu povjerene, kod ljudi koji nisu medicinski obrazovani izaziva strah", rekla je Stankovićeva, dodajući da, kada je čovjek stalno izložen velikoj količini ovakvih informacija, dolazi do rasta anksioznosti.

 

Istakla je da stalno praćenje crne statistike kod ljudi izaziva nemir, nesanicu, te da što duže traje, crpi sve naše mehanizme odbrane i dovodi ljude u panične napade, kao i anksiozno-depresivnu simptomatologiju.

 

"Starim pacijentima su se bolesti pogoršale jer je dostupnost psihijatara bila smanjena, jer su ljekari bili angažovani u kovid sistem rada. Neki pacijenati, nažalost, u sklopu svoje bolesti jedva čekaju da prekinu sa uzimanjem terapija", navela je Stankovićeva, ističući da je potrebno više razgovarati o ovom problemu, te da se smanji negativni uticaj neprovjerenih informacija, kao i da psihijatrijske službe treba da budu što dostupnije.

 

Srđan Dušanić, profesor psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, za "Nezavisne novine" rekao je da je jedan od glavnih uzroka povećanog broja pacijenata želja za životom koja je povezana sa strahom od smrti, koji je virus korona povećao kod ljudi, i to ne samo da su u strahu za sopstveni život, već i za živote svojih najbližih.

 

"Sama bolest, kovid-19, puna je nepoznanica, a takođe smo zbog toga morali i da promijenimo naše ustaljene načine ponašanja", rekao je Dušanić, dodajući da i kada se pandemija malo smiri, primjetne su velike oscilacije u ponašanjima ljudi, te da će trebati određeno vrijeme da se pronađe balans.