Foto: Telegram

Nevoljnost Globalnog juga da stupi u "ujedinjeni front" za naoružavanje Kijeva i sankcionisanje Rusije najbolji je pokazatelj geopolitičkih promjena koje se odvijaju tokom posljednje decenije. Viši saradnik na Univerzitetu Jejl Krišen Mehta pruža pet razloga zašto se Globalni jug okreće ka Rusiji i Kini.

Konflikt u Ukrajini osnažio je polarizaciju svijeta oko osovina koje formiraju SAD sa jedne, a Rusija i Kina sa druge strane. Dok su bogata društva Kolektivnog zapada, dobrovoljno ili ne, još odlučnije stala uz Vašington, na Globalnom jugu, kao i najvećem dijelu Afrike i (Evro)Azije, vjera u savez sa Rusijom i Kinom još je čvršća nego što je bila, ukazuje novo istraživanje Instituta Benet za javnu politiku Univerziteta Kembridž.
 
Uskladivši rezultate istraživanja javnog mnjenja u 137 zemalja širom svijeta, istraživači su došli do zaključka da 66 odsto stanovništva van Zapada gaji naklonost prema Rusiji, dok se 70 odsto isto osjeća kada je Kina u pitanju.
 
U autorskom tekstu objavljenom na "Jurejža rivju", viši saradnik za globalnu pravdu Univerziteta Jejl i član Američkog odbora za sporazum između Rusije i SAD Krišen Mehta pruža pet argumenata zašto velika većina zemalja van kolektivnog Zapada u proteklih deset godina osnažuje prijateljstvo sa Rusijom i Kinom, što je kulminiralo njihovim odgovorom na krizu u Ukrajini.
 
"Problemi Zapada su i problemi ostatka svijeta, dok problemi ostatka svijeta nisu i problemi Zapada"
Nalazi istraživanja mogli bi se sumirati prošlogodišnjom izjavom šefa indijske diplomatije Subramanjama Džaišankara, koji je ukazao da "Evropa mora da prevaziđe stav da su problemi Evrope problemi svijeta, ali da ujedno svjetski problemi nisu problemi Evrope."

Iako se dvostruki aršini Zapada mogu primjetiti i u ophođenju prema problemima visokih cijena otplate duga, klimatske krize, siromaštva, nestašice hrane, suša i energetske krize koji su u posljednje vrijeme potresali ne-zapadna društva, Mehta navodi odgovor na pandemiju kovida 19 kao glavni primjer.

Uprkos molbama Globalnog juga da dobiju recept za proizvodnju zapadnih vakcina ne bi li spasili život mnogih ljudi, nijedna zapadna nacija nije bila voljna da to učini. Afrika je do danas ostala najnevakcinisaniji kontinent na svijetu, dok je na milione unapred kupljenih vakcina na Zapadu uništavano nakon što im je istekao rok trajanja.
 
Sa druge strane, Rusija, Kina i Indija se nisu oglušile na molbe Globalnog juga. Alžir je pokrenuo program vakcinacije u januaru 2021. nakon što je primio prvu seriju ruskog "sputnjika", koji je u Argentini inače postao okosnica programa vakcinacije. Egipat je počeo sa vakcinacijom nakon što je otprilike u isto vrijeme dobio kinesku vakcinu "sinofarm", dok je Južnoafrička Republika nabavila milion doza "astra zeneke" od Indije.
 
Izbor između bivših kolonizatora i istorijskih prijatelja
Dok koaliciju koja Ukrajinu sve dublje gura u konflikt sa Moskvom u značajnoj mjeri čine bivše kolonijalne sile, sa druge strane se nalazi Ruska Federacija koju Globalni jug smatra naslednikom SSSR.
 
Autor podsjeća na riječi Nelsona Mandele, koji je u više navrata izjavio kako je sovjetska podrška pomogla njegovom narodu da okonča aparthejd, i podsjeća na mnoge infrastrukturne projekte u Egiptu, Indiji, Gani, Maliju, Sudanu, Angoli, Beninu, Etiopiji, Ugandi, Mozambiku i drugim zemljama.

Stav Afrike prema sukobu u Ukrajini može se simbolično predstaviti izjavom ministra spoljnih poslova Ugande Jejea Odonga na ovogodišnjem Afričkom samitu u Adis Abebi:

"Bili smo kolonizovani i oprostili smo onima koji su nas kolonizirali. Sada kolonizatori traže da budemo neprijatelji Rusije, koja nas nikada nije kolonizovala. Da li je to pošteno? Mi smatramo da nije. Njihovi neprijatelji su njihovi neprijatelji. Naši prijatelji su naši prijatelji."
 
Ishod sukoba može ugroziti Evropu, ali ne i ostatak svijeta
Dok kolektivni Zapad nastavlja da tvrdi kako će se poraz Ukrajine negativno odraziti na cio svijet, činjenica je da većina svijeta jednostavno želi da se on što prije završi.
 
Posljedice zapadnih sankcija poput rasta cijena energenata, prepreka u izvozu hrane iz Rusije i Ukrajine, koje, kako je stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim Nacijama Vasilij Nebenzja nedavno ukazao, i te kako postoje uprkos tvrdnjama da izvoz ruskih žitarica tehnički nije sankcionisan, i sve većih cijena otplate duga daleko više pogađaju zemlje Globalnog juga nego zemlje Zapada.

Stoga, činjenica da je Zapad spreman da vojno i finansijski podržava Kijev "dokle god je potrebno", odnosno da se protiv Rusije bori "do posljednjeg Ukrajinca", ne hajući za kolektivnu štetu koju nanosi ne-zapadnim društvima, nikako ne uliva povjerenje onima od kojih se traži da se pridruže sankcijama Rusiji - i time dodatno prodube sopstvene probleme.
 
SAD više nisu najveća svjetska ekonomska sila
Udio SAD u globalnoj proizvodnji opao je sa 21 odsto u 1991. na 15 odsto u 2021, dok je udio Kine porastao sa četiri na 19 odsto. Kina je najveći trgovinski partner za većinu svijeta, a njen BDP po paritetu kupovne moći već premašuje američki. BRIKS (Brazil, Rusija, Kina, Indija i Južna Afrika) imao je kombinovani BDP u 2021. od 42 biliona dolara u poređenju sa 41 bilionom dolara u G7. Njihova populacija od 3,2 milijarde je više od 4,5 puta više od ukupne populacije zemalja G7, sa 700 miliona. Ujedno, BRIKS ne uvodi sankcije Rusiji niti isporučuje oružje suprotnoj strani.
 
Takođe, Rusija predstavlja najznačajnijeg dobavljača energije i prehrambenih žitarica za Globalni jug, Kina ostaje najveći dobavljač finansijskih i infrastrukturnih projekata za njih kroz inicijativu "Pojas i put".
 
Pored činjenice da zemlje Globalnog juga zavise prevashodno od Rusije i Kine kada su hrana, energenti i infrastruktura u pitanju, od nedavno se može primjetiti i širenje Šangajske organizacije za saradnju, želja sve većeg broja zemalja da pristupe BRIKS-u, ali i volja globalnih aktera da trguju u valutama koje nisu evro ili dolar.

U kombinaciji sa deindustrijalizacijom koja se odvija u Evropi usljed krize koju je ona sama u velikoj mjeri pogoršala, savez sa Rusijom, Kinom, i drugim ne-zapadnim silama pokazuje se kao očigledan izbor.
 
Kraj "svjetskog poretka zasnovanog na pravilima"
Licemerje američkog insistiranja na "svjetskom poretku zasnovanog na pravilima" (koji nema nikakve veze sa međunarodnim pravom) da se primjetiti u činjenici da su Vašington i NATO većinu svojih agresija, uključujući one u bivšoj Jugoslaviji, Iraku, Avganistanu, Libiji i Siriji, pravdale upravo tim konceptom.

Globalnom Jugu je jasno da "svjetski poredak zasnovan na pravilima" štiti isključivo interese SAD i mijenja se u skladu sa njihovim potrebama.
 
Autor se pita kakav je to "svjetski poredak zasnovan na pravilima" koji pravda sankcionisanje Avganistana dok ta zemlja pati od gladi, zamrzavanje venecuelanskog zlata u bankama Velike britanije dok njeni građani jedva ekonomski preživljavaju? Konačno, ako je šokantno otkriće Simora Herša istinito, kakva to "pravila" lišavaju odgovornosti počinioca terorističkog napada koji povlači dramatične ekonomske i političke posljedice?

Dijelom zbog sopstvenog istorijskog iskustva, a dijelom zbog praktičnih ekonomskih razloga, multipolarni svijet gde SAD i Zapad ne uređuju tuđe živote prestavlja poželjan ishod za Globalni Jug, kao i garanciju u da će se u takvom svijetu glasovi ne-zapadnih zemalja glasnije čuti.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )