No, postavlja se pitanje jesu li domaći proizvodi doista bolji od uvoznih i koliko građani doista kupuju?

Ono što stavljamo u košaricu često određuje “debljina” našeg novčanika. Zbog sve manje kupovne moći sve se manje vodi računa o podrijetlu proizvoda. Postavlja se pitanje mogu li kampanje za kupnju domaćih proizvoda značajno unaprijediti gospodarstvo? Da, tvrde iz Udruge "Kupujmo i koristimo domaće", ističući da bi učinci bili veći uz adekvatne poticaje i veću potporu domaćoj proizvodnji.

Admir Kapo, predsjednik ovog udruženja, za BHRT objašnjava: “Kada bismo kupovali isključivo domaće proizvode po 100 maraka, u našoj privredi bi ostalo najmanje 80 maraka. Ako potrošimo novac na strane proizvode, najviše ostane dvadesetak maraka. Zato smo danas siromašno društvo. Većina sirovina za naše proizvode je iz uvoza, što dodatno umanjuje ekonomske rezultate.”

Pod sloganom “Bila bih naša” Gospodarska komora Federacije BiH pokrenula je kampanju za promociju BiH. proizvoda i usluga. Marko Šantić, potpredsjednik Gospodarske komore FBiH ističe: „Ne možemo ograničiti uvoz, ali možemo podići svijest građana o važnosti kupovine domaćih proizvoda. Označavanje domaćih proizvoda bh. kvalitete, potrošači će lakše prepoznati proizvode iznadprosječne kvalitete."

Bosna i Hercegovina je u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila vanjskotrgovinski deficit od gotovo četiri milijarde maraka. Iako je BiH jedna od vodom najbogatijih zemalja u Europi, u pet mjeseci uvezeno je više od 24 miliona litara flaširane vode, što dodatno naglašava paradoksalnost trenutne ekonomske situacije.