Lavrov je boravak u Zagrebu iskoristio za slanje jasnih poruka o ruskom pogledu na situaciju u BiH i na Kosovu i rekao da će rusko balkansko angažovanje biti dijametralno suprotno najavi promjene američke politike prema ovom području nakon ustoličenja Džoa Bajedna. Dolazak Lavrova ostaće upamćen po skandalu u Sarajevu, kada su, kako su rekli, institucije BiH, dva člana Predsjedništva, Džaferović i Komšić, odbile sastanak sa Putinovim predstavnikom, pa je sastanak u Zagrebu imao "pečat BiH", piše Jutarnji list.

Sergej Lavrov je tako dao podršku reformi Izbornog zakona u BiH koja od prošlih izbora i pobjede Željka Komšića "žeže" Hrvatsku i HDZ BiH, uglavnom bošnjačkim glasovima. Može se reći da je Lavrov došao u Zagreb i „istražio“ koliko će Hrvatska, i Hrvati u BiH, podržati (i na koji način) moguće dejtonske promjene, koje se najavljuju iz krugova bliskih američkoj administraciji Džoa Bajdena. Rusija se tome izričito protivi, pa se podrška Lavrova izmjenama Izbornog zakona može tumačiti kao ustupak Zagrebu u suprotnosti sa Dejtonom 2.

"Isti ciljevi u BiH"

- Razgovarali smo i o situaciji na zapadnom Balkanu, prije svega o situaciji u BiH. Imamo iste ciljeve, prije svega poštovanje Dejtonskog sporazuma, rekao je Lavrov. Takođe je rekao da „svaka nacija mora da bira svoje predstavnike, posebno kada je riječ o članu predsjedništva“, rekao je Lavrov, podržavajući konstitutivnost tri nacije i nepovredivost dva entiteta. Ponovio je da se trenutni Dejton ne smije i ne smije mijenjati.

Kako za Jutarnji kaže jedan učesnik u razgovoru, Lavrov je potvrdio važnost ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i da smo, kako kaže sagovornik, „ovde na istoj frekvenciji.“ Prema riječima sagovornika koji je bio umiješan u posjetu ruskog ministra.

- Jednostavno čitamo i podcrtavamo ključne rečenice Dejtonskog sporazuma na isti način.

- Rusi insistiraju na formuli jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, kaže izvor. Međutim, Lavrov je u Zagrebu tražio da se ukine institut Visokog međunarodnog predstavnika, što je po njemu zapravo anahronizam i mehanizam zapadnog protektorata nad BiH.

Zanimljivo je da je Lavrov na pitanje o članstvu BiH u NATO-u prvo rekao da Rusija nema običaj nikome zabranjivati i da je BiH suverena država koja sama bira svoje strateške prioritete, ali je odmah primijetio da „treba poštovati odluku Republike Srpske o vojnoj neutralnosti“. , čineći put BiH ka Sjevernoatlantskom savezu praktično nemogućim. (Iz Sarajeva je odmah naređeno da o takvim stvarima ne mogu odlučivati entiteti, već samo zajedničke institucije BiH).