Republika Srpska želi da gradi Istočnu interkonekciju, koja bi je povezala sa Srbijom, ali taj projekat stoji jer se Banjaluka i Sarajevo ne mogu dogovoriti o međudržavnom sporazumu BiH i Srbije.

Drugi projekat, Južna interkonekcija, koja bi hrvatski gas iz terminala za tekući gas na Krku trebalo da doveze u južni dio BiH, takođe stoji jer se bošnjački i hrvatski politički predstavnici ne mogu dogovoriti u vezi s preduzećem koje bi projekat nosilo i sastava uprave.

Sjedinjene Države i EU insistiraju na Južnoj interkonekciji jer smatraju da bi BiH time dobila alternativni izvor snabdijevanja gasom, ali projekat stoji u mjestu jer HDZ ne prihvata da ga vodi "BH gas" iz Sarajeva uz obrazloženje da bi to moglo ugroziti područja u BiH u kojima žive Hrvati.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kaže za "Nezavisne" da bi u idealnom slučaju, ako bi se desilo čudo i zakon o Južnoj interkonekciji danas bio usvojen, prošlo bi minimalno tri do četiri godine dok bi prve količine gasa potekle prema Sarajevu.

On smatra da se time BiH izlaže velikom riziku ucjena cijenom gasa, jer bez alternativnog izvora potrošači ne bi imali izbora osim da kupe ruski gas. S druge strane, on ukazuje na geopolitičke prilike i neizvjesnosti koje vladaju u vezi sa snabdijevanjem Evrope gasom iz Rusije, te poručuje da bi BiH trebalo da se ugleda na susjede poput Srbije, koja povećava obim snabdijevanja azerbejdžanskim gasom, i Slovenije, koja želi da nabavlja gas iz te zemlje. On je podsjetio na izjave visokih funkcionera iz FBiH koji su najavili da će se ovaj zakon naći na dnevnom redu u septembru, što se, kako ističe, nije desilo.

"Dok se zemlje oko nas spremaju, mi ćemo i dalje da čitamo napise u medijima funkcionera FBiH kako nešto obećavaju, a u suštini ništa ne rade", kaže on.

Bečarević upozorava da je projekat u međuvremenu poskupio 50 miliona evra, a dodaje da čak i usvajanje ovog zakona ne garantuje da će projekat krenuti, jer, kako ističe, kantoni s hrvatskom većinom blokiraju urbanističku saglasnost.

"Pod pretpostavkom da odmah stigne pozitivno mišljenje, ja smatram da bi moglo da se gasovod izgradi za oko tri do četiri godine, ali ako će kantoni u Hercegovini praviti opstrukcije onda neće biti ni za deset godina", ističe on.

Zoran Savić, pomoćnik ministra energetike RS, za "Nezavisne" kaže da Istočnu i Južnu interkonekciju jedino povezuje politički dogovor da se oba projekta odblokiraju.

On dodaje da RS nema ništa protiv Južne interkonekcije jer bi to samo značilo dodatni izvor snabdijevanja, ali naglašava da je za RS prioritet i najvažniji projekat Istočna interkonekcija, koja bi mogla da uvozi ruski gas preko Srbije.

"Savić ističe da bi oba projekta bila dobra za cijelu BiH, jer je Istočna interkonekcija projektovana kao dvosmjerni gasovod što znači da bi mogao prihvatati gas iz Hrvatske ili s druge strane uvoziti u Hrvatsku, a Južna interkonekcija bi se sa RS mogla povezati kod Sarajeva.

"Južna interkonekcija bi donijela neki skuplji gas, ali svaka diverzifikacija izvora je značajna", kaže on.

Prema njegovim riječima, trenutno je najpovoljniji i najjeftiniji gas iz Rusije te naglašava da bi njegova izgradnja mogla dovesti jeftiniji gas u BiH.